Povodom najnovijih antiustavnih najava o asimetričnom izboru članova Predsjedništva BiH, član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović je poručio sljedeće: Nakon propalih prijedloga da se vrši asimetrični izbor članova Predsjedništva BiH, po kojima bi u jednom entitetu građani vršili neposredan izbor, a u drugom putem nekolicine zastupnika u Parlamentu BiH, arogantno se nudi “novi” asimetrični model, koji nas gura još dalje od evropskih demokratskih standarda i u nove podjele države i društva.
Za državu
Bosnu i Hercegovinu su potpuno neprihvatljivi bilo kakvi potezi koji bi
uzrokovali „nova“ asimetrična rješenja, diskriminaciju, segregaciju i
nejednakost. Pristajanje na asimetričan izbor članova Predsjedništva BiH imalo
bi nesagledivo štetne posljedice za budućnost naše države. Izbor članova
Predsjedništva BiH reguliran je Ustavom BiH i to pitanje nije moguće rješavati
zakonskim izmjenama koje bi vodile ka daljim podjelama i odstupanjima od
zajedničkih evropskih vrijednosti.
Obaveza
Bosne i Hercegovine je da provodi presude Evropskog suda za ljudska prava i
Ustavnog suda BiH, te da uklanja sve diskriminatorske odredbe. Zato i strukturu
Predsjedništva BiH, način izbora i nadležnosti treba regulirati na cjelovit
način. Prijedlog po kojem bi se dva člana Predsjedništva BiH birala sa
kompletne teritorije jednog, odnosno drugog entiteta, dok bi izbor trećeg zavisio
od broja glasova u potencijalno samo nekoliko od deset kantona, predstavlja ne
samo vrhunac asimetrije, već i direktno negira presude Evropskog suda za
ljudska prava koje nas obavezuju na našem evropskom putu. Štaviše,
takav prijedlog
je dijametralno suprotan osnovnim demokratskim načelima o neophodnosti
poštivanja jednake vrijednosti glasa svakog birača.
Izbornim sistemom Bosne
i Hercegovine, usklađenim sa najvišim demokratskim standardima, mora se
osigurati jednaka vrijednost glasa svih bosanskohercegovačkih građana, bez
obzira na kojem dijelu bh. državnog teritorija žive. Simetrična normativna
rješenja u izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine omogućavaju
uspostavljanje jedinstvene političke sfere i osnažuju integracijske procese
neophodne našem društvu.
U
periodu kada pretendujemo ka članstvu u EU diskriminatorsku politiku treba da
ostavimo iza sebe, te da, vođeni savremenim demokratskim principima i
standardima, omogućimo da svi pripadnici bosanskohercegovačke
političke zajednice budu jednako
predstavljeni i da pod istim uslovima učestvuju u političkom i
izbornom procesu. Taj sistem mora biti u
stanju da vjerno odrazi raznolikost bosanskohercegovačkog društva i osigura
mehanizme djelotvorne zaštite interesa svakog segmenta toga društva.
U pogledu pristupa
evropskim integracijama, neophodno je prihvatiti princip općeg, jednakog,
slobodnog, direktnog i tajnog prava glasa, a to, prije svega, znači prihvatiti
princip “jedan čovjek – jedan glas – jednaka vrijednost”, uz maksimalnu zaštitu
etničkih, kulturnih,
religijskih i drugih kolektivnih prava svih građana Bosne i Hercegovine. Reformiranje
izbornog sistema u Bosni i Hercegovini treba tražiti na tragu ukupnih evropskih
i općenito demokratskih dostignuća.
Etnokratske političke elite se
nalaze u procjepu između vlastite želje
za održanjem statusa-quo i onoga što obećavaju međunarodnoj zajednici. Taj
pristup nas drži u stanju permanentne krize.
Na sceni je sukob dvije političke koncepcije: etno-teritorijalne koja
zagovara ekskluzivni status i primat etničkih grupa, te građanske
(strazburško-briselske) koja daje primat čl. 25 Međunarodnog pakta o građanskim
i političkim pravima. Ne zaboravimo, ovaj pakt je sastavni dio Ustava
BiH.
Svjesni da ovakvi
„probni baloni asimetričnih modela“ neće proći u institucijama države Bosne i
Hercegovine, ali imajući u vidu ko su predlagači koji stoje iza ovakvog
prijedloga izvađenog iz „naftalina propalih prijedloga“ od prije desetak
godina, danas smo još odlučniji da zaustavimo nove prijedloge koji bi se mogli
pojaviti po istoj matrici starih etničkih podjela.