Historijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinje 1974. godine, kada je Ustavom tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, u okviru SFRJ, ustanovljena nova institucija u društveno–političkom sistemu. U tadašnjem sistemu Predsjedništvo je brojalo devet članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u decembru 1990. godine, imalo sedam članova.
Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je u septembru 1996. godine, na prvim poslijeratnim izborima, direktnim glasanjem u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva BiH izabran je Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak. Ovaj saziv Predsjedništva vršio je dužnost do oktobra 1998. godine, kada su implementirani rezultati izbora iz septembra iste godine i kada je konstituisan drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine konstituisan je u oktobru 1998. godine. Te godine, na općim izborima, u Predsjedništvo su izabrani: Alija Izetbegović za člana Predsjedništva BiH ,Živko Radišić za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda i Ante Jelavić za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. U oktobru 2000. godine Alija Izetbegović se povlači sa funkcije ličnom odlukom. Na njegovo mjesto Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bira Halida Genjca na privremenoj osnovi, u skladu sa Zakonom o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik je u martu 2001. godine, ličnom odlukom, smijenio sa funkcije člana Predsjedništva Antu Jelavića.
Od kraja marta 2001. godine, a na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Parlamentarna skupština bira Beriza Belkića na funkciju člana Predsjedništva BiH i Jozu Križanovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Živko Radišić je ostao na funkciji člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda.
Nakon općih izbora u oktobru 2002. godine, izabran je treći saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Mirko Šarović, član Predsjedništva iz reda srpskog naroda,Dragan Čović, član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i Sulejman Tihić, član Predsjedništva BiH. Na konstitutivnoj sjednici za prvog predsjedavajućeg novog saziva izabran je Mirko Šarović.
Nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u aprilu 2003. godine, umjesto Mirka Šarovića za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda izabran je Borislav Paravac.
U martu 2005. godine visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown smijenio je dr. Dragana Čovića sa funkcije člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Nakon odluke visokog predstavnika za BiH Paddyja Ashdowna o smjeni dr. Dragana Čovića Parlamentarna skupština BiH je, na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, donijela odluku o izboru Ive Mire Jovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda.
Nakon općih izbora u oktobru 2006. godine, izabran je četvrti saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i dr. Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH.
Na konstitutivnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 6. novembra 2006. godine, za prvog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH izabran je Nebojša Radmanović.
Nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u oktobru 2010. godine, izabran je peti saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te , član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Na konstitutivnoj sjednici Predsjedništva BiH,
održanoj 10. novembra 2010. godine, za prvog predsjedavajućeg Predsjedništva
BiH izabran je Nebojša Radmanović.
Nakon Općih izbora u Bosni i
Hercegovini, održanih u oktobru 2014. godine, izabran je šesti saziv
Predsjedništva BiH, koji čine: dr.
Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, dr. Dragan Čović, član Predsjedništva
BiH iz reda hrvatskog naroda, te član
Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović,.
Na konstitutivnoj sjednici
Predsjedništva BiH, održanoj 17. novembra 2014. godine, za prvog
predsjedavajućeg Predsjedništva BiH izabran je dr. Mladen Ivanić.
Nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u oktobru 2018. godine, izabran je sedmi saziv Predsjedništva BiH, koji čine: Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Na konstitutivnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 20.
novembra 2018. godine, za prvog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH izabran je Milorad Dodik.
Nakon Općih izbora u
Bosni i Hercegovini, održanih u oktobru 2022. godine, izabran je osmi saziv
Predsjedništva BiH, koji čine: Željka Cvijanović, srpski član
Predsjedništva BiH, Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda
hrvatskog naroda, te član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović.
Na konstitutivnoj
sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 16. novembra 2022. godine, za prvu
predsjedavajuću Predsjedništva BiH izabrana je Željka Cvijanović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH
U skladu sa Ustavom i Poslovnikom o radu, svakih osam mjeseci od 1998. godine vršena je redovna rotacija na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dok je u periodu od 1996. do 1998. godine funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH vršio Alija Izetbegović.
Alija Izetbegović (oktobar 1996 – oktobar 1998)
Živko Radišić (oktobar 1998 – juni 1999)
Ante Jelavić (juni 1999 – februar 2000)
Alija Izetbegović (februar 2000 – oktobar 2000)
Živko Radišić (oktobar 2000 – juni 2001)
Jozo Križanović (juni 2001 – februar 2002)
Beriz Belkić (februar 2002 - oktobar 2002)
Mirko Šarović (oktobar 2002 - april 2003)
Borislav Paravac (april 2003 - juni 2003)
Dragan Čović (juni 2003 - februar 2004)
Sulejman Tihić (februar 2004 - oktobar 2004)
Borislav Paravac (oktobar 2004 - juni 2005)
Ivo Miro Jović (juni 2005 - februar 2006)
Sulejman Tihić (februar 2006 - novembar 2006)
Nebojša Radmanović (novembar 2006 - juli 2007)
Željko Komšić (juli 2007 - mart 2008)
Haris Silajdžić (mart 2008 - novembar 2008)
Nebojša Radmanović (novembar 2008 - juli 2009)
Željko Komšić (juli 2009 - mart 2010)
Haris Silajdžić (mart 2010 - novembar 2010)
Nebojša Radmanović (novembar 2010 - juli 2011)
Željko Komšić (juli 2011 - mart 2012)
Bakir Izetbegović (mart 2012 - novembar 2012)
Nebojša Radmanović (novembar 2012 - juli 2013)
Željko Komšić (juli 2013 - mart 2014)
Bakir Izetbegović (mart 2014 - novembar 2014)
Mladen Ivanić (novembar 2014 - juli 2015)
Dragan Čović (juli 2015 - mart 2016)
Bakir Izetbegović (mart 2016 -novembar 2016)
Mladen Ivanić (novembar 2016 -juli 2017 )
Dragan Čović (juli 2017- mart 2018)
Bakir Izetbegović (mart 2018- novembar 2018)
Milorad Dodik (novembar 2018 - juli 2019)
Željko Komšić (juli 2019 - mart 2020)
Šefik Džaferović (mart 2020 -novembar 2020 )
Milorad Dodik (novembar 2020-juli 2021)
Željko Komšić (juli 2021-mart 2022)
Šefik Džaferović (mart 2022- novembar 2022)
Željka Cvijanović (novembar 2022 - juli 2023)
Željko Komšić (juli 2023 - mart 2024)
dr. Denis Bećirović (mart 2024 - )