Poštovane kolege,
dame i gospodo!
Zahvaljujem se na pozivu da učestvujem na ovom forumu. Predsjedniku Sjeverne Makedonije Stevi Pendarovskom posebno zahvaljujem na srdačnom prijemu ovdje u Skoplju. Proces Brdo – Brijuni je važna platforma za unapređenje regionalne saradnje i dijaloga, ali i promovisanje evropskih vrijednosti i perspektive.
Vanjska
politika Bosne i Hercegovine temelji se na Ustavu, zakonima i drugim
relevantnim državnim dokumentima.
U njima jasno piše
da se zalažemo za poštovanje međunarodnog prava i fundamentalnih principa na
kojima se temelje međudržavni odnosi.
Bosna i Hercegovina djeluje u skladu s obavezama iz zaključenih i
prihvaćenih sporazuma i drugih
međunarodnih instrumenata, kao i članstva u međunarodnim organizacijama i
asocijacijama.
Država Bosna i
Hercegovina posebnu važnost poklanja jačanju regionalne saradnje.
Državna politika Bosne i Hercegovine prema susjednim i drugim
zemljama temelji se na:
-
poštovanju nezavisnosti,
suvereniteta i teritorijalnog integriteta država;
-
ravnopravnosti u
međudržavnom odnosima;
-
zabrani intervencije u
unutrašnje i vanjske poslove drugih država;
-
rješavanju otvorenih
pitanja međudržavnim dijalogom;
-
uvažavanju principa
miroljubive i dobrosusjedske saradnje.
Regionalna saradnja uopće, u bilateralnom i multilateralnom smislu,
bitan je aspekt jačanja stabilnosti i sigurnosti.
Aktivnim
učestvovanjem Bosne i Hercegovine u regionalnim inicijativama želimo da
pozicioniramo Bosnu i Hercegovinu kao proaktivnog i konstruktivnog partnera.
Bosna i Hercegovina će nastaviti davati konkretnu podršku
regionalnoj saradnji, uključujući i inicijativu Brdo-Brijuni proces, ponovo naglašavajući značaj Solunske
agende za članstvo u EU i ubrzane implementacije Berlinskog procesa.
Refleksije globalnih potresa uveliko se osjete i u ovom dijelu
Evrope.
Svjedočimo dubokim političkim, ekonomskim i
društvenim promjenama, kako u samoj regiji, tako i na međunarodnom planu.
Ruska agresija na Ukrajinu najveći je
geopolitički potres ogromnih razmjera. To nije samo rat protiv Ukrajine, već i
opasna prijetnja cijelom demokratskom i slobodnom svijetu.
Nažalost, ponovo je spuštena nova gvozdena
zavjesa koja je podijelila svijet na države koje poštuju univerzalne principe
Ujedinjenih nacija i dostojanstvo čovjeka i države koje ne poštuju ljudska
prava. Mi trebamo usmjeravati naše države prema demokratskim vrijednostima,
standardima i principima.
Države Jugoistočne Evrope su na velikom ispitu.
Predstavnici
ovih država odlučuju hoće li XXI vijek na ovom dijelu Evrope biti vijek mira i
razvoja ili vijek novih nesreća. Nijedna katastrofa u prošlom vijeku nije nas zaobišla. Učinimo sve
što je u našoj moći da u XXI vijeku izbjegnemo tragedije iz prethodnog vijeka.
Kolektivno izvucimo pouke iz prošlosti,
posebno iz tragičnih 1990-ih godina, i okrenimo se budućnosti. Otvorimo prostor
za projekte koji donose ekonomski i svaki drugi napredak.
Jedna od pretpostavki za uspješniju
saradnju u regiji je i uvažavanje sljedećeg principa: Sve što ne želimo da se
događa u našim državama, ne činimo to ni drugim. Kada ovaj princip
implementiramo reducirat ćemo veliki broj problema.
Pred nama su
važna pitanja: Kako naprijed? Šta činiti? Šta ponuditi ljudima koji žive u
našoj regiji?
Za početak, ponudimo viziju regije XXI vijeka.
Pokažimo dobar put u ovim turbulentnim vremenima.
Težimo ka izgradnji demokratskih i slobodnih
država, članica evropske i evroatlantske porodice zemalja, u kojima se slobodno
razvijaju i poštuju različiti identiteti - državni, etnički, vjerski,
regionalni, socijalni i drugi, ali i uvažava zajednički evropski identitet.
To je vizija ekonomski i institucionalno
razvijenih država, orijentisanih ka saradnji, razvoju, miru, s društvima
baziranim na znanju.
Objasnimo ljudima u regiji da je naša različitost
bogatstvo i prednost, a ne prokletstvo i slabost.
Uspostavimo obrazovne sisteme koji će mlade
generacije odgajati za mir i toleranciju, a ne za konflikt i mržnju.
Kao države koje se uvažavaju i sarađuju imamo
šansu za progres u XXI vijeku, konfrontirani, osuđeni smo na stagnaciju.
Za naše neuspjehe ne trebamo tražiti alibi u
drugima. Primjenjujmo skandinavski model saradnje, a ne balkanski. Naša
budućnost je u našim rukama.
Bosna
i Hercegovina podržava projekte koji doprinose razvoju i jačaju životni
standard građana.
Iskoristimo
Energetski paket podrške Evropske unije (EU) za pomoć zemljama Zapadnog Balkana
u rješavanju energetske krize.
Poboljšanje
energetske efikasnosti i izgradnja kapaciteta, kao odgovor na klimatske
promjene, poput nedavnih velikih poplava u Sloveniji i Hrvatskoj, zajednički su izazovi sa kojim se suočava
cijela regija i EU te kao takvi zahtijevaju naš jedinstven pristup.
Bosna i Hercegovina je opredijeljena
da učestvuje u energetskoj tranziciji ka zelenim izvorima energije. Na tom
planu veoma nam je važna pomoć EU u pravednoj energetskoj tranziciji, koja će
umanjiti socijalni udar.
Naš cilj je intenziviranje radova na
razvoju transportne mreže i dovršetka izgradnje koridora 5c, ali i otpočinjanju
rada na jadransko-jonskoj cesti kroz Bosnu i Hercegovinu. Svi zajedno trebamo
raditi na infrastrukturnom, energetskom i ekonomskom povezivanju država
Zapadnog Balkana sa EU.
Članstvo država Zapadnog Balkan u EU predstavlja
nezamjenjiv okvir za jačanje mira i stabilnosti u Evropi.
Preuzeli smo obavezu da zajedničku
vanjsku i sigurnosnu politiku usklađujemo sa EU. Tu obavezu moramo poštovati i
pokazati da smo kredibilni partneri.
Smatram da su
važni i ohrabrujući glasovi najviših zvaničnika EU koji zagovaraju ne samo
ubrzanje procesa evropskih integracija, nego i jedan drugačiji pristup procesu
proširenja. Takav pristup, koji u potpunosti podržavam, podrazumijeva olakšan
pristup strukturnim i kohezionim fondovima EU za države u procesu proširenja,
kao i veću participaciju u radu institucija EU. To je najbolji način da
smanjimo ekonomski jaz u odnosu na EU, izgradimo infrastrukturu, otvorimo radna
mjesta i smanjimo odlazak mladih.
Trajno zatvorimo
balkansku Pandorinu kutiju.
Pokušaji prekrajanja i crtanja novih
državnih granica su najveći izvor zla i nesreće. Uvjerili smo se da takvi
pokušaji rezultiraju velikim stradanjima. Naučimo nešto iz naše prošlosti.
Umjesto opasnih ideja o promjenama granica, okrenimo se ekonomskom razvoju i
istinskoj prijateljskoj saradnji.
Hvala vam na pažnji!