Dame i gospodo,
Uvažene porodice žrtava genocida,
Poštovani gosti,
Cijenjeni kolega Komšiću,
U
vrijeme kada separatistički politički krugovi ciljano plasiraju raznovrsne i
brojne neistine, falsifikate i podvale veoma je važno da se naukom i naučnim
činjenicama suprotstavimo negatorima genocida. Smatram da su naučni skupovi,
poput ovog današnjeg, jako bitni jer daju naučnu valorizaciju nepobitnih
činjenica i doprinose cjelovitom sagledavanju naše prošlosti s historijskog,
pravnog, sociološkog, psihološkog, demografskog i drugih aspekata.
Najviši pravni akt Bosne i Hercegovine nije 1992. godine propisivao
nikakvo pravo na samoopredjeljenje etničkim zajednicama u Bosni i Hercegovini.
Zato je antiustavno okupljanje dijela odmetnutih poslanika Skupštine Bosne i
Hercegovine 9. januara 1992. godine bilo čin bezakonja i nasilja nad pravnim
poretkom. Ustavni sud BiH, svojom odlukom od 15. septembra 1992. godine, ocijenio
je proglašenje tzv. Republike Srpske Bosne i Hercegovine kao antiustavan čin.
Isti stav zauzela je 1992. godine i Badinterova komisija Evropske zajednice.
Zločinačka politika razdvajanja bosanskohercegovačkih naroda i
stvaranja paradržave na teritoriji Bosne i Hercegovine, projektirana i vođena
iz Beograda, bila je u suprotnosti sa domaćim pravnim sistemom i međunarodnim
pravom. Zato je tzv. Republika srpskog naroda u Bosni i Hercegovini/Republika
Srpska bila mrtva tvorevina i međunarodna zajednica je nikada nije prihvatila
kao samostalnog međunarodnog subjekta.
Današnje obilježavanje 9. januara u bh. entitetu RS predstavlja
kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava BiH, konačnih i obavezujućih
odluka legalnog Ustavnog suda BiH.
Venecijanska komisija je na 96. plenarnoj sjednici od 11. i 12.
oktobra 2013. godine usvojila mišljenje o usklađenosti izbora dana bh. entiteta
RS sa antidiskriminatornim standardima Vijeća Evrope, odnosno Evropske
konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Komisija je zaključila
da je proslava 9. januara kao dana bh. entiteta RS diskriminatorski čin prema
ostalim narodima u tom dijelu Bosne i Hercegovine i da nije u skladu sa
osnovnim demokratskim vrijednostima i postulatima. Takva politika nije u skladu
sa vrijednostima kao što su dijalog, tolerancija, međusobno razumijevanje i
jednakost, koji bi trebali biti osnova prilikom odabira entitetskog dana,
ocijenila je Venecijanska komisija.
Ustavni sud BiH je u
svojim konačnim i obavezujućim odlukama presudio da je obilježavanje dana RS-a
neustavno i protivno članu II/4 Ustava BiH, kao i normama ustavnog karaktera:
članu 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda,
članu 1. Protokola broj 12. uz
Konvenciju, te Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne
diskriminacije.
Krajnje je vrijeme je da
zvaničnici bh. entiteta RS i Srbije prestanu sa antidejtonskim djelovanjem, kao
i sa nemoralnom i anticivilizacijskom politikom negiranja sudski i naučno
dokazanog genocida nad Bošnjacima. Vrijeme je da počnu uvažavati presude
internacionalnih i domaćih sudova.
Ne zaboravimo, projektantima i izvođačima zločinačke politike
razbijanja države Bosne i Hercegovine u Haškom tribunalu i sudovima u Bosni i
Hercegovini i inozemstvu izrečeno je više od hiljadu godina zatvorske kazne.
Zato, glorifikacija mračne politike koja je počinila jedini genocid u Evropi
nakon Drugog svjetskog rata predstavlja neprihvatljiv čin uvrede i provokacije
za državu Bosnu i Hercegovinu, Evropsku uniju i Ujedinjene narode.
Genocid nad
Bošnjacima nije historijska nesretna slučajnost. On je rezultat planski
osmišljenog i organiziranog djelovanja velikosrpske ideologije, politike,
medija, vojske, policije i drugih faktora. Zločin genocida nad bošnjačkim
stanovništvom nije bilo moguće provesti bez genocidne namjere, sistema i
planskog angažiranja brojnih institucija.
Moramo biti
oprezni. Genocid je ponovljiv. Ideologija, politika, mediji i drugi činioci
koji su doveli do genocida nad Bošnjacima su još uvijek aktivni i opasni.
Prijetnja od novog genocida nije otklonjena. Planeri i počinitelji genocida
imaju jedino respekt prema onima koji su osposobljeni za odbranu i koji
pokazuju želju za odbranom. To je lekcija koju moramo dobro naučiti.
U interesu mira i sigurne
budućnosti sudske presude ne smiju biti arhivirane i zaboravljene. Međunarodna
zajednica, u interesu cijelog čovječanstva, treba i mora poslati globalnu
poruku da se rezultati genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina ne
mogu i ne smiju trajno priznati. Krajnje je vrijeme da i međunarodna zajednica
zaustavi destruktivne politike koje veličaju pravosnažno presuđene ratne
zločince.
Haški tribunal nije politički sud već
legalni sud Ujedinjenih naroda. Samo politički advokati zločinačke politike
mogu biti protiv sudova Ujedinjenih naroda. Da nije bilo Haškog tribunala, niko u Bosni i Hercegovini i regiji
ne bi odgovarao za genocid i najstravičnije zločine koji su počinjeni u Evropi
nakon Drugog svjetskog rata.
Trajne i neizbrisive međunarodne sudske presude ne mogu se sakriti i
negirati. Iz ovih presuda se moraju izvući važne pouke za budućnost. Negiranje
i zaludno bježanje od istine neće pomoći nikome. Zato svi trebaju pogledati
istini u oči i okrenuti novu stranicu u Bosni i Hercegovini i regiji.
Danas iskazujemo i solidarnost sa pravednom borbom Ukrajine protiv
brutalne ruske agresije. Mi pripadamo slobodnom i demokratskom dijelu svijeta.
Odlikovanje koje je predsjednik bh. entiteta RS uručio ruskom predsjedniku
Vladimiru Putinu predstavlja neviđenu civilizacijsku sramotu. To nije ogledalo
države Bosne i Hercegovine, to je još jedan kamen u mozaiku destruktivne
entitetske politike RS-a.
Na kraju, ako bi danas trebali reći dvije ključne riječi sa ovog naučnog
skupa, onda su to: istina i budućnost. Te dvije riječi su nerazdvojno povezane
jer bez istine nema bolje budućnosti. Budućnost Bosne i
Hercegovine i regije nije u hegemonističkim politikama, konfliktima i svađama.
Vrijeme je da se odlučno i temeljito raskrsti sa zločinačkim politikama i započne proces
osvješćivanja i vođenja razumne i miroljubive politike.
Novim generacijama poručimo da se nikada ne
ugledaju na osuđene ratne zločince. Mladi ljudi se trebaju ugledati na velike i
svjetski priznate bosanskohercegovačke humaniste, naučnike, kulturne radnike,
književnike, slikare, sportiste... Bosna i Hercegovina je država budućnosti. U
državi budućnosti nema mjesta za veličanje presuđenih ratnih zločinaca.
Hvala za pažnju!
Neka vječno živi država Bosna i Hercegovina!