Poštovani predsjedniče Evropskog vijeća,
poštovana predsjednice Evropske komisije,
poštovani visoki predstavniče za vanjsku politiku,
dame i gospodo predsjednici i premijeri, drage kolege!
Prije svega, dozvolite mi da izrazim iskreno saučešće porodicama žrtava u
vašim zemljama. U našim molitvama i mislima smo uz one kojima je trenutno
najteže, kao i sve one koji su u ovim teškim trenucima na prvoj liniji borbe
protiv koronavirusa.
Situacija kroz koju svi prolazimo je bez sumnje jedan od najvećih izazova
našeg vremena. COVID 19 ne poznaje granice, regije, nacije. Međutim, uprkos
fizičkoj izolaciji, ova nesreća koju preživljavamo nas je sve dodatno zbližila
i stavila u prvi plan potrebu za većom uzajamnom saradnjom i solidarnosti.
U tom smislu, želio bih da istaknem tri stvari:
U ime BiH i njenih građana zahvaljujem Evropskoj uniji i njenim zemljama
članicama za pomoć i podršku u ovom teškom vremenu. Znamo da to nije bilo lako,
znamo da se i većina država članica Evropske unije također nalazi u izuzetno
teškoj situaciji. Zbog toga, pomoć Evropske unije ima još veću težinu i
simboliku.
Pomoć Evropske unije našoj zemlji u ovim teškim trenucima predstavlja i veoma snažnu političku poruku da Bosna i
Hercegovina i Zapadni Balkan ostaju kao jedan od glavnih geopolitičkih
prioriteta Evropske unije, odnosno da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj
uniji.
U tom kontekstu, želio bih da izrazim naše zadovoljstvo što je BiH postala
dijelom Zajedničkog sporazuma EU o javnim nabavkama medicinskih kontramjera,
kao i zbog odluke Evropske unije da izuzme Zapadni Balkan od obaveze dobivanja
odobrenja za izvoz medicinske opreme.
Drugo, dozvolite mi da izrazim zadovoljstvo zbog
organizacije današnjeg video-sastanka, koji nam pruža mogućnost za nastavak
političkog dijaloga na visokom nivou sa Evropskom unijom i njenim zemljama
članicama. Sama činjenica da je Evropska unija odlučila da, uprkos izuzetno
teškoj situaciji, održi ovaj naš današnji sastanak, dodatno naglašava političku
poruku o značaju koji Evropska unija pridaje Zapadnom Balkanu, kao njenom
prirodnom dijelu.
Koristim ovu priliku da zahvalim, u ime Bosne i Hercegovine, hrvatskom predsjedavanju
Evropskom unijom na uvrštavanju Zapadnog Balkana u vrh prioriteta, bez čega
današnji Summit ne bi ni mogao biti održan.
Današnji Summit je i izvanredna prilika da još jednom podvučemo koliko
cijenimo pristup Evropske unije da u njenu strategiju ekonomskog oporavka
uključi i njeno susjedstvo, sa posebnim mjestom za Zapadni Balkan.
Bosna i Hercegovina smatra da bi u realizaciji strategije ekonomskog
oporavka u našoj regiji poseban akcenat trebalo staviti na one sektore koji će
omogućiti najizraženije pozitivne efekte za oživljavanje ekonomija –
intenziviranje realizacije Agende povezivanja kroz nastavak i intenziviranje
infrastrukturalnih radova, sektor energije, sa posebnim akcentom na energetsku
transformaciju i tzv. Zelenu agendu, digitalizacija društva, kao i podrška
malim i srednjim preduzećima.
Nadležne institucije u BiH intenzivno rade na pripremi prijedloga projekata
koje ćemo dostaviti Evropskoj komisiji u narednom periodu.
Bosna i Hercegovina, također, sa nestrpljenjem očekuje objavu novog paketa
proširenja u junu. Uvjereni smo da će novi paket proširenja, nakon odluke
Evropske unije o otvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom,
predstavljati novi značajan podstrek za ubrzanje evropskog puta čitave regije.
Više nego ikada ranije građanima Bosne i Hercegovine je
potreban konkretan pokazatelj evropske perspektive – a to je kandidatski
status. Naš krajnji cilj je članstvo u Evropskoj uniji, a kandidatski status je
jedan od koraka na tom putu. Vrijeme je da nam Evropska unija omogući taj
naredni korak, kako bismo vidjeli da je članstvo u Evropskoj uniji dostižno i
realno, da napori imaju smisao, i da ohrabreni nastavimo sa neophodnim
reformama.
Nužno je da nadležne
institucije u Bosni i Hercegovini udvostruče napore na implementaciji ključnih
prioriteta. Treba znati da neki od ključnih prioriteta zahtijevaju sveobuhvatno
razmatranje i šire diskusije kako bi se moglo doći do mogućeg dogovora o načinu
na koji bi se pristupilo njihovoj implementaciji.
S tim u vezi, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
je (prošle sedmice, 28.04.2020. godine), pokrenulo proces realizacije 14
ključnih prioriteta, uspostavljanjem ad hoc Političke radne grupe, te
zadužilo predsjedavajućeg Vijeća ministara da inicira proces izrade Akcionog
plana za realizaciju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, sa jasno
definisanim rokovima, nadležnostima i indikatorima.
Koristim ovu priliku da još jednom naglasim da je članstvo u Evropskoj
uniji najvažniji strateški prioritet Bosne i Hercegovine.
Naravno, Bosna i Hercegovina je u potpunosti svjesna da brzina našeg
evropskog puta zavisi prvenstveno od nas samih, odnosno od toga koliko efikasno
ćemo uspjeti da ispunimo potrebne uslove i transformišemo naše društvo u skladu
sa standardima EU.
Treće, regionalna saradnja na Zapadnom Balkanu
predstavlja, po našem mišljenju, integralni dio evropskog puta cijele regije.
Povezani zajedničkim strateškim ciljem – članstvu u Evropskoj uniji – zemlje
naše regije su upućene jedna na drugu.
Dobra regionalna saradnja je i najbolji način da svi mi u regiji pokažemo
na konkretan način našu spremnost za poštovanje i primjenu standarda i principa
na kojima počiva Evropska unija. Mislim da smo svi u potpunosti svjesni da put
prema Bruxellesu na prvom mjestu prolazi preko regionalne saradnje.
Potreba za daljim intenziviranjem regionalne saradnje u predstojećem
periodu ekonomskog oporavka će biti još izraženija, kroz definisanje i
realizaciju velikih zajedničkih projekata, kao najboljeg načina za oživljavanje
naših ekonomija.
Uprkos poznatim problemima, naša regija je postigla zavidan napredak u
regionalnoj saradnji u proteklom periodu. Ove godine završava i projekat
Regionalnog ekonomskog prostora (MAP REA) koji smo realizovali u okviru
Berlinskog procesa. Ovo je prilika da svi zajedno vidimo u kojem pravcu treba
da nastavimo, odnosno dalje intenziviramo našu saradnju, kako bi naše ekonomije
još više približili zajedničkom tržištu Evropske unije.
Svi se,
naravno, slažemo da naša regija treba da nastavi sa socijalno-ekonomskim reformama,
ali, također, uvjeren sam da Zapadni Balkan treba i može da ima velike koristi
i od bolje saradnje u oblasti unutrašnjih poslova, vladavine prava, sigurnosti,
kao i bolje koordinacije u zajedničkim odgovorima na krizne situacije.
Na
kraju, želio bih da izrazim uvjerenje da ćemo svi izaći iz ove krize još jači i
ujedinjeniji. Bosna i Hercegovina izuzetno cijeni što u ovim teškim trenucima
može da računa na snažnu podršku Evropske unije i njenih zemalja članica kao
naših strateških partnera.
Hvala.