Gospodine predsjedniče,
Prije svega, želim Vam uspješno predsjedavanje Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) u ovim turbulentnim vremenima. Pozdravljam i sve uvažene ambasadore, kao i gospodina Christiana Schmidta, visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, čiji izvještaj doprinosi sagledavanju trenutnih prilika u našoj državi.
![](/fotog/15052024-22.jpg?px=518)
Posebno naglašavam, visoki
predstavnik je jedini ovlašten da podnosi izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a.
To pravo unutar suverene države
Bosne i Hercegovine nemaju entiteti niti drugi, niži nivoi vlasti. Zato su tzv.
izvještaji koji dolaze iz entiteta Republika Srpska pravno neutemeljeni.
Poveljom UN-a predviđeno je da se pred organima i tijelima UN-a obraćaju
države. Jedini subjekt međunarodnog prava je nezavisna i suverena država Bosna
i Hercegovina.
Uvaženi predsjedavajući,
Dozvolite mi da predstavim ključne
probleme, izazove i opasnosti u Bosni i Hercegovini, kao i moguće pravce
kretanja za prevazilaženje trenutne krize.
Obraćam Vam se uime države Bosne i
Hercegovine, čiji su milenijski historijski korijeni snažni i neraskidivi.
U posljednjih dvadeset devet
postdejtonskih godina Bosna i Hercegovina je još jednom potvrdila svoju snagu i
otpornost.
Uprkos brojnim blokadama,
opstrukcijama i pritiscima, razvoj naše države je nastavljen, pokazujući i u
ratu i u miru da uništenje Bosne i Hercegovine nije moguće.
Bosna i Hercegovina je punopravna
članica UN-a, Vijeća Evrope i država koja se nalazi pred vratima Evropske unije
(EU) i Sjevernoatlantskog saveza (NATO).
U martu ove godine napravljen je
važan korak prema članstvu u Evropskoj uniji (EU). Evropsko vijeće je donijelo
odluku o otvaranju pregovora EU sa Bosnom i Hercegovinom. To je ogromno
ohrabrenje za građane naše zemlje. Koristim ovu
priliku da izrazim zahvalnost EU i NATO-u za posvećenost i podršku Bosni i
Hercegovini.
Svijet treba znati
istinu. Ključni problemi Bosne i Hercegovine nisu nastali u našoj državi, već
izvan njenih granica.
To su utvrdili i
najviši sudovi UN-a. Haški tribunal je prošle
godine, u presudi čelnicima Državne bezbjednosti Srbije, definirao pravnu
prirodu rata vođenog protiv Republike Bosne i Hercegovine.
Pravosnažnim
presudama ovog suda UN-a potvrđeno je da u Bosni i Hercegovini nije bio
građanski rat već međunarodni oružani sukob.
Ove
presude sudova UN-a imaju ogroman značaj jer govore šta je bio i ostao
suštinski problem. To su pokušaji izvana da se naša država oslabi i uništi. To
je esencija svih problema u Bosni i Hercegovini u zadnje četiri decenije.
U julu ove godine obilježavamo
29. godišnjicu genocida počinjenog nad Bošnjacima u i oko Srebrenice.
To je strašno podsjećanje na
nedavnu prošlost Bosne i Hercegovine, ali i opomena da moramo biti oprezni.
Presude o počinjenom genocidu utvrdili
su najviši sudovi UN-a. To je pravna činjenica.
Nažalost, čelnici entiteta
Republika Srpska ne poštuju presude sudova UN-a. Štaviše, oni glorificiraju
presuđene ratne zločince i poručuju da žele nastaviti politiku ratnih
zločinaca. To se može shvatiti kao prijetnja novim genocidom.
Za čovječanstvo je važno da Generalna skupština UN-a usvoji rezoluciju o sjećanju i
obilježavanju genocida u Srebrenici 1995.
Ova
rezolucija ima ogroman značaj za širenje istine i svijesti o počinjenom
genocidu nad Bošnjacima. Ona je važan civilizacijski iskorak u borbi za istinu
i pravdu.
Organi vlasti entiteta
Republika Srpska ne poštuju cjelinu Daytonskog sporazuma
i njegovih aneksa.
Oni selektivno tumače Daytonski sporazum i podrivaju nezavisnost,
suverenitet i državnost Bosne i Hercegovine. Takvom
neodgovornom politikom ugrožavaju mir i stabilnost.
Posljednji izvještaj visokog predstavnika to naglašava.
U
toku je opasan udar na ustavni poredak i Daytonski sporazum. Mir i stabilnost Bosne i Hercegovine ozbiljno
ugrožava antidejtonska politika organa entiteta Republika Srpska. Oni godinama
pokušavaju pravnim nasiljem promijeniti temeljne odredbe Daytonskog sporazuma.
Dvije
ključne institucije Daytonskog sporazuma
su otvoreno napadnute: Ured visokog predstavnika i Ustavni sud BiH.
Organi entiteta Republika Srpska
pokušavaju blokirati ove dvije institucije. Oni ne kriju da žele postati
vrhovni tumači Daytonskog sporazuma. To je pokušaj unilateralne destrukcije
ovog međunarodnog sporazuma.
Međunarodna zajednica ima jasno
definirane obavezu i odgovornost u Bosni i Hercegovini.
Ona ima sve potrebne instrumente,
uključujući i izvršne ovlasti, da garantira mir i stabilnost. Visoki
predstavnici su, u prvoj postdejtonskoj deceniji, odlučnim i opravdanim
intervencijama pomogli građanima Bosne i Hercegovine da žive u miru. Tim odlukama
nije ugrožen suverenitet Bosne i Hercegovine, već je očuvan mir.
Zato je od esencijalne važnosti
ojačati instituciju visokog predstavnika.
Odluke visokog predstavnika moraju
se implementirati na cijeloj državnoj teritoriji Bosne i Hercegovine. To se
mora osigurati de iure i de facto.
Organi
vlasti entiteta Republika Srpska zagovaraju opasne obmane.
Prva obmana političkih lidera
entiteta Republika Srpska se odnosi na suverenitet. Ne postoji suverenitet
entiteta unutar suverene države, već isključivo suverenitet države Bosne i
Hercegovine. Dozvolite mi da podvučem, suverenitet se u Daytonskom sporazumu spominje
devet puta i isključivo se
odnosi na državu Bosnu i Hercegovinu.
Druga obmana odnosi se na pitanje
kontinuiteta. To je precizno riješeno u članu 1. Ustava BiH. Kontinuitet ima
samo Bosna i Hercegovina. Entiteti u državi postoje tek od potpisivanja
Daytonskog sporazuma.
Treća obmana organa vlasti entiteta
Republika Srpska odnosi se na pitanje rješavanja ustavnih sporova. Njih ne mogu
rješavati entiteti. Ustavom BiH je propisano da je to nadležnost Ustavnog suda
BiH i da su njegove odluke konačne i obavezujuće.
Četvrta obmana odnosi se na konačno
tumačenje Daytonskog sporazuma. To je riješeno Aneksom 10 Daytonskog sporazuma
i ta uloga je dodijeljena visokom predstavniku.
Peta obmana odnosi se na pokušaj
antidejtonskog predstavljanja susjedne Srbije kao garanta Daytonskog sporazuma.
Srbija nije garant ovog sporazuma,
već jedna od tri strane.
Bosna i Hercegovina je
miroljubiva država, opredijeljena za jačanje regionalne saradnje.
Mi želimo dobre odnose
sa našim susjedima, na temelju međusobnog uvažavanja i poštovanja. Zato aktivno
učestvujemo u nizu regionalnih inicijativa, u cilju unapređenja saradnje u
regiji.
Nažalost, u susjedstvu
imamo intenzivnu militarizaciju. Zato želim naglasiti da je veoma važno da se očuva
balans vojnih snaga u regiji, onako
kako je to utvrđeno Aneksom 1-B Daytonskog sporazuma.
Za
mir u Bosni i Hercegovini važno je da Vijeće sigurnosti UN-a u novembru 2024.
produži mandat misiji Althea.
Prisustvo EUFOR-a je
važno za očuvanje mira i stabilnosti. To se posebno odnosi na zaštitu
povratnika u entitetu Republika Srpska, koji su izloženi brojnim napadima.
Budućnost naše države je povezana s
implementacijom presuda Evropskog suda za ljudska
prava.
Presude nalažu Bosni i
Hercegovini izmjenu cjelokupne političke paradigme i njeno usklađivanje s
demokratskim standardima. Bosna i Hercegovina je obavezna da osigura
individualna prava građana, a ne samo kolektivna prava naroda.
Posebno je važno naglasiti pravnu činjenicu da državna imovina pripada državi
Bosni i Hercegovini.
Član 1. Ustava BiH definira da je
država Bosna i Hercegovina jedina nasljednica Republike Bosne i
Hercegovine, što uključuje i kontinuitet vlasništva nad državnom imovinom.
Također, Bosna i Hercegovina je
vlasnica imovine koja joj pripada na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije.
Ovim međunarodnim multilateralnim ugovorom utvrđena je suverena jednakost Bosne
i Hercegovine i drugih država nasljednica bivše Jugoslavije. Prema načelu pacta
sunt servanda, sve države nasljednice, uključujući i Bosnu i Hercegovinu,
sporazum moraju poštovati i izvršavati. U ovom međunarodnom sporazumu entiteti
se ni ne spominju.
Vlasništvo Bosne i Hercegovine nad
državnom imovinom potvrđeno je i konačnim i obavezujućim presudama Ustavnog
suda BiH. Dakle,
argumentacija Bosne i Hercegovine bazirana je na međunarodnom i nacionalnom
pravu.
Ne zaboravimo, jedan od ključnih
zahtjeva tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića u Daytonu bio je da
podijeli državnu imovinu između entiteta.
Milošević nije postigao taj cilj u
Daytonu. Danas bi neki političari iz entiteta Republika Srpska željeli da u
miru dobiju ono što Milošević nije dobio za vrijeme agresije. Međunarodna
zajednica to ne smije dozvoliti.
Posebno treba upozoriti na opasnost politike
koja zagovara promjene državnih granica u Jugoistočnoj Evropi.
Predsjednik entiteta Republika Srpska javno zagovara ujedinjenje
Srbije, entiteta Republika Srpska i Crne Gore. Dakle, on direktno poziva na
uništenje nekoliko država članica Ujedinjenih naroda. To je ozbiljna prijetnja evropskom miru i
članicama UN-a.
Na kraju, uime građana Bosne i
Hercegovine iskreno zahvaljujem
prijateljima naše države.
Mi nismo zaboravili
pomoć koju smo dobili od mnogih zemalja članica UN-a. Bosna i Hercegovina to
cijeni i ne zaboravlja.
Zato vas pozivam da
zajedno čuvamo mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regiji. Uvjeren sam da
je to interes i Bosne i Hercegovine i UN-a.
Hvala na pažnji!