BOSNA I HERCEGOVINA
FILTRIRANJE PRIKAZA
Procesi integracije u Evropsku uniju i NATO i dalje imaju ključni značaj u oblikovanju budućnosti naše regije i predstavljaju najbolji okvir za realizaciju naših zajedničkih težnji za trajnu sigurnost, stabilnost i prosperitet.
Uvaženi reisu-l-ulema Kavazoviću, Poštovane ekscelencije i eminencije, Dragi Fočaci, poštovani građani Bosne i Hercegovine,
Poštovane porodice šehida, dragi stanovnici Ahmića, cijenjeni gosti, danas smo ovdje da obilježimo 26. godišnjicu velikog zločina u Ahmićima i da se još jednom dostojanstveno i s tugom prisjetimo 116 nevinih žrtava, ubijenih u krvavom i suludom pohodu zločinaca. Na današnji dan su pripadnici HVO-a, predvođeni presuđenim ratnim zločincem Dariјom Kordićem, počinili najteži zločin nad civilnim stanovništvom tokom sukoba Armije RBiH i HVO-a.
Neupitni cilj Bosne i Hercegovine mora biti osiguranje ravnopravnosti za sve njene građane, nezavisno od njihove etničke i vjerske pripadnosti. Posebno važan element u tom smislu jeste čitav niz međunarodnih konvencija, na čelu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koje su ugrađene u Daytonski sistem i nadređene domaćem zakonodavstvu.
Ne smijemo prihvatiti viziju globalne stvarnosti kao neprijateljskog okruženja bez pravila i povjerenja. Međunarodna konkurencija, kao dio nove globalne konstelacije, ne može se i ne treba ignorisati. Velika globalna utakmica nosi ozbiljne izazove i bojazni. Ali ona ne mora nužno značiti konfrontaciju. Unaprijed izgubljena vjera u saradnju znači ulazak u unaprijed izgubljenu bitku za održivi globalni mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet.
Ono što je posebno bitno, referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine proveden je u skladu sa svim domaćim i međunarodnim pravnim normama - dakle, na zakonit, transparentan i miran način, uz puni međunarodni monitoring. Bila je to demokratska odluka kojom je nakon vijekova tuđih uprava i djelovanja u okviru različitih državnih zajednica, Bosna i Hercegovina dostojanstveno obnovila svoju punu nezavisnost i suverenitet.
Prvog marta 1992. godine nismo se dijelili na lijeve i desne, na liberalne i konzervativne, na urbane i ruralne, nego smo se svi zajedno, voljom većine građana, odlučili za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, za građansku Bosnu i Hercegovinu.
Okupili smo se danas ovdje kako bismo obilježili značajan historijski datum i odali počast žrtvama Holokausta, najvećeg i najbrutalnijeg zločina prošlog vijeka koji pamti ljudska civilizacija. Datum 27. januar obilježava se diljem Evrope, i danas, sedamdeset četiri godine kasnije, sjeća nas na dan 1945. godine kada je Crvena armija oslobodila sedam i po hiljada zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracionom logoru Aušvic.
Zadovoljstvo mi je i čast biti danas ovdje, i hvala vam na prilici da kažem nešto o dvije teme koje možda izgledaju kao klasično vanjskopolitičko pitanje za jednu zemlju, u ovom slučaju za Bosnu i Hercegovinu. Međutim kroz te dvije teme se prožimaju mnoge stvari koje nisu samo političke, nije to samo administrativno ili medijsko pitanje, već, u suštini, riječ je o nekim dubokim, društvenim i sociološkim procesima koji se odvijaju u BiH. Nije ni mjesto, a nemamo ni mnogo vremena da se osvrnem na sva dešavanja u regiji koja su povezana sa onim što se dešava u našoj zemlji, pa čak i da se dotaknemo uloge velikih sila i multilateralnih procesa koji se odvijaju i u Evropskoj uniji, a koji imaju svoje refleksije na cijelu regiju, pa samim tim i na BiH.
Danas su u posjeti Bosni i Hercegovini prijatelji Bosne i Hercegovine, ljudi koji snažno podržavaju BiH. Gospodin Dan Preda je takav čovjek i ja koristim priliku da se zahvalim na svemu što je do sada učinio kako bi Bosna i Hercegovina što prije postala članica Evropske unije.