Danas u Evropi ima 49 država. U vrijeme kada je srednjovjekovna bosanska država postala kraljevina 1377. bilo je samo petnaest kraljevina u Evropi, a Bosansko kraljevstvo bilo je šesnaesto. Dakle, kada većina evropskih država nije ni postojala, mi smo bili u „elitnom klubu“ šesnaest evropskih država – kraljevina.

I ova činjenica govori da je Bosna i Hercegovina jedna od najstarijih evropskih država. Korijeni naše države su izuzetno jaki i duboki. Njih ne mogu iščupati mali i prolazni politikanti, jer to nisu mogle ni sile puno veće i jače od njih.

U narednom periodu moramo jačati državni identitet.

U zadnje tri decenije akcenat smo stavljali na brojne identitete, ali najmanje smo radili na jačanju državnog identiteta Bosne i Hercegovine. Vrijeme je za preokret. Okupimo se svi oko države i jačajmo državni identitet Bosne i Hercegovine.

Posebno moramo voditi računa o ravnopravnosti svih jezika i u tom kontekstu zaštititi i bosanski jezik od negiranja.

Bosanski jezik ima višestoljetni kontinuitet. O tome svjedoče i sljedeće činjenice:

-        Povelja bana Kulina od 29.8.1189, kao najstariji sačuvani bosanski državni dokument, nedvojbeno potvrđuje historijski kontinuitet bosanskog jezika i njegove višestoljetne pisane tradicije.

-        Konstantin Filozof u svom djelu Spis o jeziku i pravopisu, nastalom krajem 14. i početkom 15. stoljeća, piše da je bosanski jezik ravnopravan član zajednice slavenskih jezika.

-        Poslije pada Bosanskog kraljevstva, bosanski jezik je stekao status diplomatskog jezika u Osmanskom carstvu.

-        Matija Divković u Veneciji 1611. objavljuje Nauk krstjanski na bosanskom jeziku.

-        Stjepan Matijević 1630. objavljuje Ispoviedaonik i piše da je preveden s latinskog na bosanski jezik.

-        Muhamed Hevai Uskufi 1631. objavljuje Bosanski rječnik. Bio je to prvi rječnik bosanskog jezika i cijelog štokavskog narječja.

-        Nakon Osmanske imperije, i Austro-Ugarska uvažava njegovo višestoljetno ime i naziva ga „zemaljski bosanski jezik“, a 1890. objavljuje se i Gramatika bosanskog jezika.

-        Pod pritiskom iz susjedstva 1907. proglašen je prestanak upotrebe dotadašnjeg naziva bosanski jezik.

-        Ipak, uprkos svim negacijama, u zadnjoj deceniji XX. stoljeća bosanskom jeziku je vraćeno njegovo višestoljetno ime.

Za budućnost Bosne i Hercegovine je izuzetno važno očuvati i poštivati ravnopravnost svih jezika. Moramo ulagati puno više u obrazovanje, nauku, kulturu i umjetnost. Tu leži neiscrpna snaga Bosne i Hercegovine. 

Milioni nas u zemlji i van nje, možemo i trebamo biti ponosni na našu zemlju, njenu državnost, postojanost, historiju i heroje.

Bosna i Hercegovina i njeni branioci nikada nisu osuđeni da su nekoga napali ili da su počinili genocid. Zato je, između ostalog, nedopustivo da Bosnu i Hercegovinu napadaju oni koji veličaju presuđene ratne zločince za počinjeni genocid.

Mi smo legalisti i nikome ne prijetimo. Zato možemo slobodno reći da je apsolutno nedopustivo da čelnici bh. entiteta RS prijete nezavisnoj, suverenoj i nedjeljivoj državi Bosni i Hercegovini.

Bosna postoji više od 1.000 godina. Naše države je bilo i bez entiteta, a entiteta nikada nije bilo i neće biti izvan države Bosne i Hercegovine.

Bosanskohercegovački ljudi imaju karakter i ponos. Mi najbolje razumijemo ugrožene i obespravljene jer smo prošli golgotu 1990-ih godina.

Zato još jednom najoštrije osuđujem ubijanje nedužnih civila na Bliskom Istoku i u Ukrajini. Ne postoje više i manje vrijedni ljudski životi. Civilizirani ljudi iskreno saosjećaju sa porodicama žrtava, bez obzira na njihovu vjersku, etničku ili neku drugu pripadnost.

Ako na našoj planeti važi samo zakon jačega, onda se ljudska vrsta ne razlikuje od drugih živih bića. Ako bilo ko na zemaljskoj kugli misli da je glavno pravilo zakon jačega, taj pravi štetu i sebi i drugima. Svi smo na ovoj planeti samo malo i prolazno zrno u beskrajnom svemiru i trebali bismo zajedno braniti civilizacijske vrijednosti.

Čuvajmo našu državu kada je ugrožena, gradimo uporno pozitivniji društveni ambijent kad god možemo.

Razvijajmo i gradimo odnose sa svim prijateljskim zemljama, na svim meridijanima i paralelama, i nikada ne ugrožavajmo evroatlantski put naše zemlje.

Kretanje prema punopravnom članstvu u NATO-u i EU je naše strateško opredjeljenje. To opredjeljenje nema ozbiljnu alternativu.

Kada bih morao biti zadnji čovjek u našoj zemlji koji to govori, ja bih to opet činio.

To ne govorim zato što je to popularno, već zato što je to od sudbinske važnosti za opstanak države Bosne i Hercegovine.

Čuvali smo stoljećima našu zemlju, čuvat ćemo je i u vremenima koja dolaze.

Neki nas pitaju: Šta je vaše? Naše je ono što je priznao cijeli svijet i što je 22. maja 1992. trajno zapečaćeno u Ujedinjenim nacijama (UN). Tog dana 175 država svijeta primilo je našu državu u svoju porodicu i potvrdilo internacionalno priznanje i to pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina. Da budem precizan, to što je naše pripada svim građanima i narodima Bosne i Hercegovine. Svima zajedno i nikome pojedinačno jer niko nema pravo da razbija ono što je zajedničko.

Naša država je jednoglasnom odlukom Opće skupštine UN-a primljena u članstvo UN-a. To je neizbrisivi čin globalnog priznanja i našeg međunarodnog pozicioniranja u zajednici nezavisnih i ravnopravnih država.

Planetarni certifikat državnosti, nezavisnosti i suvereniteta nije izdat ni entitetima, ni kantonima, ni gradovima, ni općinama. U UN-u je samo jedan certifikat, samo jedna adresa, samo jedno ime – to je država Bosna i Hercegovina.

Dragi prijatelji, poštovani gosti!

Zajedno čuvajmo istinu o prošlosti, ne posustajmo u sadašnjosti, vjerujmo u budućnost Bosne i Hercegovine.

I borimo se za nju!

Budimo ponosni na prve 1.074 godine otkako se zemlja Bosna spominje u historijskim izvorima.

Čuvajmo ljude i zemlju!

Čuvajmo posebno djecu i mlade ljude!

Jednako čuvajmo i bošnjačku i srpsku, i hrvatsku i drugu djecu.

To su naša djeca i ona zaslužuju mirnu i sigurnu budućnost.

Sretan nam Dan državnosti Bosne i Hercegovine!