Večeras obilježavamo, ne samo 120 godina rada „Preporoda“, već i jedan važan momenat naše kulturne renesanse. Suštinski gledano, „Preporod“ ima status bošnjačke kulturne matice koja je okupljala i okuplja Bošnjake u Bosni i Hercegovini, državama bivše Jugoslavije, kao i širom Evrope i svijeta.

Veoma je važno iskazati poštovanje i podršku stvaralačkim i umnim ljudima „Preporoda“ u njihovoj izuzetno važnoj misiji proučavanja, razvijanja i čuvanja naše kulture, historije, nauke i umjetnosti. Pri tome, važno je istaknuti da čelni ljudi „Preporoda“ taj odgovorni posao nisu tretirali izolirano i odvojeno od drugih, već kao jedan razuman i svrhovit posao, povezan sa kulturnim i naučnim dostignućima drugih naroda. 

Historijat BZK „Preporod“ započinje osnivanjem društva „Gajret“ 1903. i „Narodne uzdanice“ 1924. godine.

Oba društva razvijala su i različite oblike kulturno-prosvjetnog rada, te bogatu izdavačku djelatnost. „Gajret“ je imao i svoje škole, a u gotovo svakom mjestu u Bosni i Hercegovini i šire, bile su prisutne desetine mjesnih organizacija ovih društava.

Društvo „Gajret“ je do Drugog svjetskog rata obrazovalo čak dvije trećine bošnjačkih intelektualaca. Prvi predsjednik društva „Gajret“ bio je dr. Safvet-beg Bašagić, književni i kulturni velikan s kraja XIX. i početka XX. stoljeća. Uz Bašagića kao pokretača i osnivača, dio institucionalne historije „Preporoda“ su i brojni drugi istaknuti bošnjački i bosanskohercegovački pisci, slikari, kompozitori, etnomuzikolozi, vrhunski intelektualci i naučnici, društveni radnici i političari.

Ujedinjenjem „Gajreta“ i „Narodne uzdanice“, ova dva društva su 1945. formirala Muslimansko kulturno društvo „Preporod“. Četiri godine poslije, u specifičnim historijskim okolnostima, ukinuta su sva nacionalna kulturna društva, uključujući i „Preporod“, čime je nanesena velika šteta bh. društvu.

Do obnove rada i djelovanja današnje BZK „Preporod“ dolazi tek 1990, kada počinje nova era ove stare i ugledne institucije. U novom dobu, kada „Preporod“ djeluje u nezavisnoj, suverenoj i međunarodno priznatoj državi Bosni i Hercegovini, realizirani su i brojni projekti od temeljnog društvenog značaja.

Intelektualci koji su u prethodnih 120 godina stasali u okviru „Preporoda“ dali su nemjerljiv doprinos razvoju i izgradnji kulturnih, naučnih i drugih institucija u Bosni i Hercegovini.

Ako bismo na kondenzovan način trebali iskazali prošlost „Preporoda“, onda bismo mogli konstatirati da je to stalna borba za razvoj kulture i prosvjećivanja, širenje izdavačke djelatnosti, otvaranje novih škola, donošenje savremene književosti, filozofske i društvene misli, modernog evropskog teatra, umjetnosti, klasične muzike i niza novih sadržaja. Historija „Preporoda“ je historija razvoja brojnih kapitalnih kulturnih i naučnih projekata i kreiranja platforme za afirmaciju savremenog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

„Preporod“ je kulturna institucija koja je svojim projektima, programima i aktivnostima pružila važan doprinos u pronalasku odgovora na potrebe i izazove kulture i identiteta Bošnjaka kao naroda i države Bosne i Hercegovine. Zato je ovo veliki jubilej na koji ljudi u „Preporodu“, ali i cijelo društvo, mogu i trebaju biti ponosni.

Novo vrijeme pruža nove mogućnosti.

Među mnogobrojnim projektima koji se danas realiziraju u „Preporodu“ je i jedinstveni projekt izrade prve bosanskohercegovačke kraljevske opere „Tvrtko, kralj bosanski“, koja se radi prema romanu Jasmina Imamovića. Velika mi je čast da sam, kao član Predsjedništva BiH, pokrovitelj i naše prve kraljevske opere.

Veoma je važno da nadležni organi vlasti konkretnije pomognu svim institucijama i zajednicama kulture. Kada je riječ o „Preporodu“, posebno želim naglasiti važnost podrške za tri krucijalne oblasti: savremena kulturna praksa, kulturna baština i istraživanja iz područja humanističko-društvenih nauka od značaja za Bosnu i Hercegovinu kao državu.

Bosna i Hercegovina je stoljećima pluralno, multietničko i multikulturno društvo. To je naše bogatstvo, ne prokletstvo.

Kao član Predsjedništva države Bosne i Hercegovine, želim posebno ukazati na činjenicu da je „Preporod“ kontinuirano afirmirao pluralno i multietničko društvo, u saradnji s drugima i s ciljem kreiranja zajedničkog dobra. U ovim teškim vremenima, kada mnogi nasrću na multietničko biće Bosne i Hercegovine, ne smijemo se bojati da govorimo o važnosti odbrane tog historijski utemeljenog bića.

Odbrani i afirmaciji multikulturalnosti i multietničnosti uveliko su doprinijele i doprinose i organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine. Zato na Bošnjačku zajednicu kulture „Preporod“, Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ i Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo „La Benevolencija“ treba gledati kao na afirmatore kulture naših neraskidivo povezanih naroda, ali i kao na važne faktore u jedinstvenom interkulturalnom bh. mozaiku.

U vremenu koje slijedi trebamo graditi povjerenje u vlastite vrijednosti. Ne smijemo se ustručavati da poštujemo i razvijamo vlastito biće i tradiciju.

Zašto se bošnjačka elita u najvećem dijelu XX. stoljeća odricala vlastitog imena, jezika i identiteta? Ovo pitanje zaslužuje posebnu analizu sociologa, politologa, historičara i drugih naučnih radnika.

Netačno je tvrditi da je taj osjećaj bošnjačke podređenosti počeo 1945. godine. Stvarne uzroke ove pojave treba tražiti u složenim društvenim i političkim okolnostima ukupnog bošnjačkog egzistiranja, posebno u zadnja dva stoljeća. Ovo je ozbiljan posao za naučnike, a ne za površne političare.

Politike i stranke će se mijenjati, ali jedna stvar se više ne treba mijenjati. Bošnjaci se više nikada ne smiju odricati sami sebe, svog identiteta i kulture.

Strateški interes Bošnjaka, kao i Srba, Hrvata i Ostalih, jeste razvoj demokratske i evropske Bosne i Hercegovine kao nezavisne, suverene i nedjeljive države ravnopravnih građana i naroda. Od tog cilja ne smijemo odustati.

Na kraju, želim posebno zahvaliti ljudima u „Preporodu“ na afirmaciji kulture sjećanja i kulture pamćenja, u čemu treba posebno naglasiti ulogu intelektualaca okupljenih oko “Preporoda”.

Danas nam ovakvi slobodnomisleći ljudi trebaju više nego ikada prije. Vratimo ljude iz nauke i kulture i u politički život.

Ne zaboravimo, samosvjesnog naroda nema bez institucija, kulture i identiteta. Razvijajmo svijest o nezamjenjivoj važnosti kulture kao temeljnog ishodišta identiteta jednog naroda.

Otvorimo prostor za još slobodnije afirmiranje i artikuliranje identitetskih posebnosti u autentičnom i nedjeljivom mozaiku bh. interkulturalnosti.

Dragi prijatelji!

Čestitam vam veliki jubilej, 120 godina postojanja BZK „Preporod“, sa željom da se važna misija „Preporoda“ nastavi u slobodnoj i multikulturalnoj Bosni i Hercegovini.

Hvala na pažnji!