Na samom početku, želim da zahvalim organizatorima na pozivu, kao i na prilici da se ovim povodom obratim.

Posebno jer se radi o temi za koju možemo reći da joj, s obzirom na njen neprocjenjiv značaj, nikada ne možemo posvetiti toliko pažnje koliko zapravo zaslužuje.

Ograničenost prirodnih resursa i njihova ubrzana potrošnja predstavljaju jedan od najvećih izazova današnjice.

U svijetu koji od kraja prošle godine naseljava više od 8 milijardi stanovnika, pitanje resursa, njihove racionalne upotrebe i ravnomjerne distribucije, nameće se kao prioritetno, te zahtijeva od država, međunarodnih organizacija i drugih subjekata brze odgovore i održiva rješenja.

Potreba za pronalaženjem održivog rješenja utoliko je veća kada je riječ o vitalnom, esencijalnom i nezamjenjivom resursu kakav je voda.

Ilustracije radi, kada bi se kompletna zaliha svjetske vode stavila u bokal od četiri litra, pitka voda koja nam je na raspolaganju stala bi u jednu kašiku.

To dodatno ukazuje na obavezu odgovornog i racionalnog korištenja vode, čak i u onim dijelovima svijeta koji nemaju problem sa njenim nedostatkom.

Voda je oduvijek bila višedimenzionalan resurs, a njena upotrebna vrijednost uveliko je prevazilazila funkciju zadovoljenja osnovnih ljudskih potreba.

Neprocjenjiva je važnost vode za očuvanje naše životne sredine, regulaciju klimatskih uslova, kao i za održiv ekonomski razvoj, pogotovo u oblastima kao što su poljoprivreda, industrija i energetika.

Modernizacija sektora vodnih usluga je strateški prioritet Bosne i Hercegovine u oblasti zaštite okoline i neophodan korak u pravcu integracije zemlje u EU. Suštinski, podrška je i sprovođenju Agende održivog razvoja do 2030. Pored toga, modernizacija sektora voda u BiH zahtjeva izrazito velika ulaganja, koja iziskuju značajnu međunarodnu finansijsku podršku.

S ciljem da se osigura dugoročno održiva podrška, posebno u ulaganja u oblasti infrastrukture, ključni međunarodni razvojni partneri u zemlji ‒ poput EUD, EBRD, EIB, Svjetske banke, UNDP, te ambasadа Švicarske, Švedske i Češke ‒ osnovali su još 2020. godine Savez za vode BiH.

Ovi međunarodni razvojni partneri su izrazili spremnost da koriste Savez za vode BiH kao savjetodavnu i koordinacijsku platformu s ciljem podrške institucijama BiH u modernizaciji sektora vodnih usluga, onako kako su zacrtani u Zajedničkoj viziji za unapređenje vodosnabdijevanja i osavremenjivanje upravljanja otpadnim vodama u BiH (2021-2028).

Na temelju ovakvog zajedničkog pristupa, Savez za vode BiH nastavlja da sarađuje sa vlastima u Bosni i Hercegovini i podržava njihove napore u sprovođenju neophodnih reformi i sistemskih promjena i daljeg usklađivanja sa EU regulativom u sektoru vodnih usluga.

U Bosni i Hercegovini hidroenergetika predstavlja ogromnu razvojnu šansu, te jednu od strateških i još nedovoljno iskorištenih privrednih grana.

U skladu sa tim, naši razvojni planovi za budućnost u velikoj mjeri počivaju upravo na investicijama u sektoru energetike čiji je značaj u globalnim okvirima danas veći nego ikada u prošlosti.

Nažalost, u Bosni i Hercegovini kratkovidni politički interesi prečesto imaju primat nad elementarnom ekonomskom logikom.

Zbog toga su mnogi važni hidroenergetski projekti, koje mi iz Republike Srpske namjeravamo realizovati zajedno sa Srbijom, predmet besmislenih opstukcija i blokada od strane pojedinih političkih aktera.

Ipak, to ne umanjuje našu opredijeljenost da u maksimalnoj mjeri, za opće dobro, iskoristimo hidropotencijale koji su naša velika razvojna šansa i komparativna prednost.

Svakako, korištenje hidropotencijala u razvojne svrhe podrazumijeva i visok nivo svijesti o neophodnosti očuvanja životne sredine.

Na putu razvoja, dužni smo da težimo očuvanju prirodnih potencijala, jer ukoliko ugrozimo našu planetu, narušimo klimu i ekosistem, zagadimo naša mora, rijeke i jezera, dovest ćemo u pitanje sopstvenu egzistenciju.

Nestašica vode, njeno zagađenje i poplave u mnogim dijelovima svijeta doprinose tome da rizici povezani sa vodom godinama unazad budu na samom vrhu liste najvećih globalnih prijetnji.

Oko 1/4 svjetskog stanovništva još uvijek nema pristup uslugama pitke vode kojima se sigurno upravlja, dok skoro 4 milijarde ljudi ili gotovo polovina naše populacije, nema sanitarne usluge kojima se sigurno upravlja.

Poražavajuće i strašno zvuči podatak UNICEF-a prema kojem je 2015. godine oko 300 hiljada djece mlađe od 5 godina preminulo zbog loših higijenskih uslova i neadekvatne vode za piće.

Ne smijemo ignorisati ovako užasne tragedije koje se širom svijeta svakodnevno dešavaju.

Ovo nije izazov koji pojedinačne države mogu samostalno prevazići.

Zato je potrebno uložiti dodatne zajedničke napore kako bi u narednim godinama svi ljudi imali pristup pitkoj vodi, kao i odgovarajuće sanitarne uslove.

Veoma je važno što i danas, na Svjetski dan voda, imamo priliku da diskutujemo o ovim izazovima, jer sam svjesna da od njihovog prevazilaženja zavise brojni ljudski životi, a dugoročno gledano i sudbina naše planete.

Ako postoji cilj koji treba da nas ujedini, bez obzira na sve druge globalne izazove, razlike i međusobne rivalitete, onda je to osiguravanje dovoljno količine vode, kao i adekvatnih sanitarnih uslova za sve ljude na svijetu.

Hvala na pažnji i na svemu što radite u vezi sa ovim pitanjem!