Poštovana predsjedavajuća, ambasadori!
Na samom početku, čestitam vam, poštovana predsjedavajuća, na preuzimanju predsjedavanja Vijećem sigurnosti za mjesec maj i želim Vam uspjeh u tome. Također, pozdravljam gospodina Schmidta, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, čiji izvještaj o situaciji u Bosni i Hercegovini uzimam u obzir kao objektivan prikaz situacije u našoj zemlji.
Poštovana
predsjedavajuća,
dopustite
mi da se osvrnem na neke ključne tačke po pitanju situacije u Bosni i
Hercegovini. Naša država se više od deset mjeseci nalazi u dubokoj političkoj
krizi. Ta kriza izazvana je prijetnjama secesijom, blokadom institucija i
potezima vlasti entiteta Republika Srpska protiv Ustava BiH, Daytonskog
mirovnog sporazuma i 27 godina njegove implementacije.
Mi
smo u vremenu od kraja rata, u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom i uz
podršku međunarodne zajednice, napravili ogromne reformske pomake. Jasnim
odredbama daytonskog Ustava BiH, u članu 3. propisana je mogućnost da Bosna i
Hercegovina osniva dodatne državne institucije i preuzme nadležnosti koje su
joj potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke
nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta.
Provodeći
ovu odredbu Ustava i Daytonskog sporazuma, mi smo formirali jedinstvenu vojsku,
obavještajnu službu, niz ministarstava, državni porezni sistem, pravosuđe i
druge institucije, koje su osnažile mir i zahvaljujući kojima je država postala
sposobna da funkcioniše samostalno. Od ovih reformi su korist imali građani iz
svih krajeva Bosne i Hercegovine, što uključuje oba entiteta i Brčko Distrikt.
Ove
reforme proveli smo, uz saglasnost političkih predstavnika iz oba entiteta i iz
reda svih naroda, a odluke su donesene u Parlamentarnoj skupštini BiH, u skladu
s propisanim procedurama. Također, učinili smo to zahvaljujući podršci međunarodne zajednice,
uključujući i ovo uvaženo tijelo, na čemu smo u Bosni i Hercegovini jako
zahvalni.
U
vremenu od 1997. do 2014. godine, kada
su provođene ove reforme, Vijeće sigurnosti je u svojim rezolucijama o
situaciji u našoj državi davalo jasnu podršku procesu jačanja državnih institucija i ohrabrivalo vlasti u Bosni i
Hercegovini da idemo tim putem. U rezolucijama 2123 i 2183 iz 2013. i 2014.
godine, ovo tijelo je, osim te podrške, dodatno naznačilo da se procesom
„jačanja državnih institucija osnažuje izgradnja potpuno funkcionalne i samoodržive
države sposobne da se integriše u evropske strukture“.
Nažalost,
u proteklih deset mjeseci u Bosni i Hercegovini svjedočimo nastojanjima da se
sruši sve ovo što je postignuto implementacijom Daytonskog sporazuma.
Vlasti
entiteta Republika Srpska prijete da će unilateralno rasformirati sve ove
institucije i preuzeti njihove nadležnosti, a u tu svrhu su usvojile ili
poslale u proceduru konkretne zakone u oblasti pravosuđa, državne imovine i
lijekova. Time se ugrožava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i
Hercegovine, jer, kako rekoh, daytonskim Ustavom je nedvosmisleno naznačeno da
su dodatne nadležnosti države potrebne za očuvanje njenog teritorijalnog
integriteta i suvereniteta.
Uzimajući
u obzir mandat Vijeća sigurnosti, dozvolite da vas upozorim na opasnost ovih
secesionističkih aktivnosti, kojima se direktno potkopava Daytonski mirovni
sporazum, kao ugaoni kamen mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, ali i u
ovom dijelu Evrope.
Poštovana
predsjedavajuća,
s
obzirom da Bosna i Hercegovina, uslijed složenog sistema odlučivanja, nema u
potpunosti izgrađene sopstvene mehanizme da pravovremeno spriječi
secesionističke aktivnosti, potrebna nam je podrška međunarodne zajednice.
Iskustvo implementacije Daytonskog sporazuma govori da se takva podrška uvijek
pokazala dobrom i djelotvornom.
Zato
je važno da Ured visokog predstavnika, kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma,
radi svoj posao u skladu s mandatom koji mu je dodijeljen.
Visoki
predstavnik g. Schmidt je donio odluku o suspenziji secesionističkog zakona o
državnoj imovini, što je važno za stabilnost.
Ali
da bi se stanje u Bosni i Hercegovini potpuno stabilizovalo, potrebno je
poništiti sve neustavne zakone, kao i zaključke Narodne skupštine entiteta
Republika Srpska od 10. decembra 2021. i sve druge akte, koji su protivni Daytonu.
Također,
potrebno je da se deblokira rad institucija. Od ljeta prošle godine, državne
institucije Bosne i Hercegovine, na čelu sa Predsjedništvom, Vijećem ministara
i Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine nisu nikako radile, zbog
nedolaska predstavnika iz Republike Srpske i odsustva kvoruma. U proteklom
periodu, nakon pritiska međunarodne zajednice, predstavnici iz Republike Srpske
su počeli dolaziti na sjednice, ali još uvijek
odbijaju raditi u punom kapacitetu i donositi odluke, što znači da
blokada nije prestala već je taktički, zbog najavljenih ili izrečenih sankcija
međunarodne zajednice, samo ublažena.
Potrebno
je da blokada prestane i da Bosna i Hercegovina u potpunosti izađe iz krize,
kako bi se osigurali stabilnost i napredak. Vlasti u Bosni i Hercegovini
trebaju se posvetiti reformama, s ciljem unapređenja životnog standarda građana
i našeg napretka na putu evroatlantskih integracija.
U
tom smislu, institucije Bosne i Hercegovine su svjesne svojih obaveza kada je u
pitanju ispunjavanje reformi iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i
Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, jednako kao i Programa reformi,
kojim je 2019. godine, utvrđen okvir za nastavak našeg NATO puta. Koristim ovu
priliku da izrazim zahvalnost Evropskoj uniji i NATO savezu za posvećenost
Bosni i Hercegovini i našoj evropskoj i evroatlantskoj perspektivi.
Čvrsto
vjerujem da bi u trenutnoj geopolitičkoj situaciji, kada osjećamo snažne
posljedice agresije na Ukrajinu na stabilnost Bosne i Hercegovine i Zapadnog
Balkana, Evropska unija trebala pozitivno odgovoriti na zahtjev BiH za dodjelu
kandidatskog statusa, u okviru nove metodologije proširenja. Uprkos brojnim
unutrašnjim prijeporima, uspjeli smo iznaći jedinstven glas po ovom pitanju i
mislim da to treba biti ohrabreno.
Dodjeljivanje
kandidatskog statusa, u sprezi sa restriktivnim mjerama prema podrivačima Daytonskog
sporazuma, može osigurati potpunu stabilizaciju stanja u Bosni i Hercegovini i
inicirati novu rundu reformskog zamaha.
Poštovana
predsjedavajuća,
Bosna
i Hercegovina je opredijeljena da jača mir u regiji, kroz jačanje
dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje. Opredijeljeni smo da imamo dobre
odnose sa našim susjedima, na temelju međusobnog poštovanja. Sva otvorena
pitanja trebamo rješavati kroz dijalog i dogovor, ili, u nedostatku rješenja
baziranog na konsenzusu, kroz institucije zadužene za provođenje međunarodnog
prava.
Bosna
i Hercegovina podržava regionalnu saradnju. Učestvujemo u čitavom nizu
regionalnih inicijativa, koje imaju za cilj pospješiti političku i druge oblike
saradnje u regiji. Bosna i Hercegovina se, uz druge države Zapadnog Balkana,
priključila Zajedničkom regionalnom tržištu, u okviru Berlinskog procesa.
Smatramo
da jačanje regionalne ekonomske saradnje, uz poštovanje standarda Evropske
unije u ovoj oblasti, može imati izuzetno pozitivan utjecaj na ukupnu
situaciju.
Iako
kao država nikoga ne ugrožavamo, zabrinuti smo zbog signala iz dijela
susjedstva. Naročito smo zabrinuti zbog ubrzanog naoružavanja susjednih država,
prvenstveno Srbije, koja je uključivanjem bh. entiteta Republika Srpska u svoju
nacionalnu strategiju odbrane pokazala zabrinjavajuće nepoštovanje suvereniteta
i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Zabrinjavaju
nas i zaštita koju Srbija pruža pravosnažno presuđenim ratnim zločincima, kao
što je Novak Đukić, i brojnim osumnjičenim za genocid u Srebrenici, koje
potražuje pravosuđe BiH. Istovremeno se pred srbijanskim pravosuđem proganjaju
državljani BiH koji su branili Bosnu i Hercegovinu i za koje može biti nadležan
samo Sud Bosne i Hercegovine, a nikako pravosuđe susjedne države, za koju je od
strane najviših pravosudnih institucija UN-a utvrđeno da je učestvovala u
međunarodnom sukobu na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Zabrinuti
smo i miješanjem vlasti Hrvatske u uređenje Izbornog zakona. Naročito
zabrinjava stav predsjednika Hrvatske da podržava unilateralnu promjenu Daytona
kroz uspostavljanje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini, kao i činjenica da
je spreman uslovljavati eventualno proširenje NATO-a izmjenama Izbornog zakona
u našoj zemlji.
Izborni
zakon u Hrvatskoj je njihovo unutrašnje pitanje i mi se u to ne miješamo. Isto
tako očekujemo da se Hrvatska ne miješa u to kako ćemo mi u Bosni i Hercegovini
urediti naš izborni sistem. Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je
svojim presudama naložio Bosni i Hercegovini da reformiše Ustav i Izborni zakon,
kako bismo svim građanima osigurali njihova individualna prava, a ne kako bismo
dodatno uvećali privilegovan status konstitutivnih naroda u odnosu na ostale
građane, kako to uporno traže hrvatske vlasti.
Poštovana
predsjedavajuća,
iduću
jesen, Bosnu i Hercegovinu očekuju dva izuzetno važna događaja. Najprije, u
oktobru, očekuju nas opći izbori.
Demokratski
izbori u Bosni i Hercegovini se redovno provode od potpisivanja Daytonskog
sporazuma i predstavljaju temelj stabilnosti.
Po
prvi put, u proteklih 27 godina, provođenje izbora je dovedeno u pitanje zbog
toga što ministri iz reda hrvatskog naroda u Vijeću ministara sprečavaju da se
osigura potreban novac za provođenje izbora.
S
obzirom na nesagledive posljedice koje bi po stabilnost imalo sprečavanje
održavanja izbora, ukoliko se u Vijeću ministara nastavi s opstrukcijama,
odgovornost snosi Ured visokog predstavnika, koji mora donijeti odgovarajuće
odluke kako bi se osigurala potrebna sredstva za provođenje izbora.
U
novembru, Vijeće sigurnosti će odlučivati o produženju mandata misije Althea.
Misija Evropske unije Althea je, prema rezolucijama Vijeća sigurnosti, uz NATO
štab u Sarajevu, pravni sljednik ranijih vojnih misija utemeljenih Daytonskim
mirovnim sporazumom. Prisustvo međunarodnih vojnih snaga ima izuzetan značaj za
očuvanje mira i provođenje vojnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma.
Koristim
ovu priliku da, u ime vlasti Bosne i Hercegovine, pozovem Vijeće sigurnosti da
u novembru produži mandat EUFOR-a, jer je to važan garant mira i stabilnosti u
BiH i mehanizam odvraćanja onih tendencija koje mogu ugroziti mir.
U januaru
ove godine, bilo je nekoliko ozbiljnih sigurnosnih incidenata usmjerenih protiv
povratničke populacije, a nakon što je došlo do povećanja broja pripadnika
EUFOR-a, nije bilo više sigurnosnih izazova.
Na
kraju, dozvolite mi da kažem da se izlaz iz trenutne situacije nalazi u
striktnom poštovanju Daytonskog mirovnog sporazuma i svih 27 godina njegove
implementacije. Svi akteri u Bosni i Hercegovini moraju poštovati postojeći
okvir i rješenja koja naša zemlja ima na snazi. Niko nema pravo da unilateralno
ruši postojeća i mukotrpno dogovorena rješenja.
Hvala
vam na pažnji.