Poštovani predsjedniče Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, ekscelencije, dame i gospodo!
Posebna mi je čast obratiti se na 79. zasjedanju
Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN), kao predsjedavajući Predsjedništva
BiH. Dozvolite mi, gospodine
predsjedniče, da Vam zaželim puno uspjeha u ovim složenim i izazovnim
vremenima. Također, čestitam bivšem predsjedniku gospodinu
Dennisu Francisu na uspješnom predsjedavanju 78. zasjedanjem Generalne
skupštine UN-a.
Uvaženi predsjedniče,
velika je čast služiti nepokorivoj državi Bosni i
Hercegovini, jednoj od najstarijih evropskih država.
Mi smo ponosni
na činjenicu da se zemlja Bosna 1.075 godina spominje u historijskim izvorima.
Moja država stoljećima pokazuje otpornost, hrabrost i snagu jedinstva u
različitostima. Ona nije nastala u Dejtonu 1995. ali Dejtonski mirovni sporazum
jeste potvrdio kontinuitet države Bosne i Hercegovine. To su neupitne
historijske i pravne činjenice.
Od završetka
rata 1995. do danas, Bosna i Hercegovina je napravila veliki napredak.
Obnovili smo
ratom porušenu državu. Ujedinili smo odbrambeni sistem, pravosuđe, poreski
sistem i brojne druge institucije.
Danas se Bosna i Hercegovina nalazi pred vratima Evropske
unije (EU) i Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Bosna
i Hercegovina aktivno radi na tome da
postane članica NATO-a i EU. To su naši strateški
vanjskopolitički ciljevi, koje su jednoglasno definirali državni organi Bosne i
Hercegovine.
Dame i gospodo,
cijeli svijet suočava se s brojnim izazovima
i opasnostima.
Nažalost, živimo
u svijetu nepravde, nesigurnosti i netolerancije.
Nikada u
historiji čovjek nije imao više moći i, istovremeno, nikada se nije osjećao
nesigurnijim nego danas.
U protekle dvije godine suočili smo se s novim
teškim izazovima, posebno sigurnosnim. Jačanje autoritarnog
populizma, agresija na Ukrajinu i stradanje Gaze uveli su čovječanstvo u duboku
krizu, s
mnogo neizvjesnosti i straha.
Svijet je ozbiljno
ugrožen siromaštvom, bolestima, prirodnim katastrofama, ratovima i nepravdom.
Procjenjuje
se da jedna osoba umire od gladi svake četiri sekunde. Posebno je tužna
činjenica da milioni djece u svijetu žive u ekstremnom siromaštvu.
Postavlja
se opravdano pitanje: zašto smo dopustili da bude
neuporedivo veće ulaganje u
oružje nego u iskorjenjivanje siromaštva? Vrijeme
je da svi shvate da su ljudski životi važniji od oružja. U protivnom, bojim se
da kolektivno idemo u globalnu katastrofu.
U pogledu klimatskih promjena, Bosna i
Hercegovina je u potpunosti svjesna globalne situacije i opredijeljena da
doprinese globalnim naporima.
Posvećeni smo tranziciji ka obnovljivim izvorima
energije i redukciji emisije štetnih gasova.
Terorizam je ozbiljna prijetnja. Suprotstavljanje
ovoj opasnosti zahtijeva zajedničke i odlučne napore.
Svijet mora imati konsenzus u borbi protiv
terorizma. Bosna i Hercegovina nastavlja iskazivati odlučnu posvećenost borbi
protiv terorizma.
Dame i gospodo,
bez otkrivanja uzroka, ne možemo rješavati probleme savremenog čovječanstva.
Kretanje
historije ne možemo zaustaviti, ali možemo uticati na njen smjer. Zato
predlažem da se usmjerimo ka:
- očuvanju uloge UN-a kao globalnog centra koordinacije i saradnje;
- važnosti reafirmiranja Povelje UN-a;
- jačanju multilateralnog sistema, u skladu s međunarodnim pravom;
- bintenziviranju procesa reformi u UN-u;
- zajedničkom djelovanju na jačanju kredibiliteta UN-a;
- efikasnom implementiranju Agende 2030 i njenih ciljeva održivog razvoja;
- obnovi povjerenja i saradnje među nacijama o ključnim globalnim pitanjima;
- pružanju šanse međusobnom povjerenju, inkluzivnosti i demokratskoj viziji liderstva;
- i jačanju preventivne diplomatije u vremenu geopolitičke fragmentacije svijeta.
Zajedno
otvorimo prostor za kreativnu globalnu saradnju, umjesto geopolitike
rivalstva i sukoba u XXI. stoljeću.
Sukobi
i uništavanje nisu smisao naše civilizacije. Gradimo kulturu dijaloga, saradnje
i mira. Mir i stabilnost nemaju alternativu.
Dame i gospodo,
čovječanstvo je ponovo
u teškoj moralnoj i političkoj krizi. UN nije adekvatno reagirao u Ukrajini i
Gazi, kao što nije ni tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995.
godine.
Agresija Ruske
Federacije na Ukrajinu je flagrantni primjer kršenja Povelje UN-a i
međunarodnog prava. Zato još jednom ponavljamo našu odlučnu osudu ruske
agresije i podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu
Ukrajine.
Patnje i
stradanja palestinskih civila i djece su zastrašujući. Gaza je težak poraz
kolektivne humanosti u XXI. stoljeću.
Svi ljudski životi su
jednako vrijedni. Civilizirani ljudi se moraju boriti za ljudska prava svih
ljudi, bez obzira na njihovu rasnu, vjersku, etničku ili neku drugu pripadnost.
Bosna i Hercegovina je jedina država u Evropi u kojoj je
nakon Drugog svjetskog rata počinjen genocid.
To su presudili najviši sudovi UN-a. Presude
o počinjenom genocidu nad Bošnjacima imaju pravni, historijski, civilizacijski
i moralni značaj.
Nažalost, ideologija, politika i mediji koji su doveli do
genocida ponovo prijete Bosni i Hercegovini.
Želim posebno da se zahvalim Generalnoj skupštini
UN-a zato što je 23. maja ove godine usvojila Rezoluciju o 11. julu kao
Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.
Ova rezolucija je visoko moralni i civilizacijski čin Generalne
skupštine UN-a. Usvojena Rezolucija jednako je važna za UN kao i za
Bosnu i Hercegovinu.
Čuvajmo istinu o genocidima u Srebrenici i Ruandi
zbog prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Uprkos svim nepravdama,
Bosna i Hercegovina ostaje čvrsto posvećena regionalnoj saradnji, kao jednom od
glavnih strateških vanjskopolitičkih ciljeva.
Bosna i Hercegovina je miroljubiva
država, opredijeljena za jačanje regionalne saradnje. Zato aktivno učestvujemo
u brojnim regionalnim inicijativama.
Za mirnu budućnost Zapadnog Balkana
je od presudne važnosti da sve države shvate kako nema promjena državnih
granica. Oni koji to pokušaju dovesti u pitanje, rizikuju opasnu
destabilizaciju regije, s nesagledivim posljedicama.
Dame
i gospodo,
ovdje, za govornicom Generalne
skupštine UN-a, javno želim upozoriti svjetsku javnost da rukovodstvo
Republike Srbije ponovo ugrožava suverenitet i teritorijalni
integritet Bosne i Hercegovine.
Velikodržavne pretenzije
Srbije prema teritorijama drugih država su suštinski razlog zašto su Bosna i
Hercegovina i Zapadni Balkan izloženi novim opasnostima.
Jedan
od dokaza koji govori o tome je i destruktivna Deklaracija tzv. svesrpskog
sabora. Podsjećam, Deklaracija je usvojena u Beogradu, 8. juna ove godine.
Ona nije obični deklarativni akt, već opasan
velikodržavni programski dokument, koji ugrožava Dejtonski mirovni sporazum i
državu Bosnu i Hercegovinu.
Sadržaj
ove deklaracije
je apsolutno suprotan:
- praksi u demokratskom i civiliziranom svijetu;
- međunarodnom i nacionalnom pravu;
- temeljnim načelima Evropske unije;
- i principima na kojima se zasnivaju odnosi članica UN-a.
Ova
deklaracija je prijetnja regionalnom miru, nezavisnosti, suverenitetu i
teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
Dame
i gospodo,
na kraju, kao
predsjedavajući Predsjedništva BiH, želim istaći da sam ponosan na moju
herojsku i dostojanstvenu domovinu Bosnu i Hercegovinu.
Uprkos
genocidu, zločinima protiv čovječnosti i udruženim zločinačkim poduhvatima,
moja država je u prethodnim decenijama postigla civilizacijsku i moralnu
pobjedu.
Ljudi u
mojoj državi žele mir i saradnju.
Mi
afirmiramo humanost i solidarnost.
Bosna i Hercegovina je globalna priča o nadi, hrabrosti i
zajedništvu.
Čuvat ćemo Bosnu i Hercegovinu i njeno jedinstvo u različitostima!
Na taj način doprinosimo i globalnom jedinstvu.
Hvala vam na
pažnji.