Poštovana gospodo predsjednici,

Vaše ekselencije,

Dame i gospodo,

Na početku, želim prije svega, da se zahvalim organizatorima i pokroviteljima ovog značajnog skupa, prvenstveno našem domaćinu predsjedniku Tadiću, na dobroj i uspješnoj organizaciji summita predsjednika država centralne i jugoistočne Evrope.

Današnje okupljanje odvija se u znaku tri velika izazova koji stoje pred našim zemljama: jedan su okolnosti globalne finansijske i ekonomske krize, sa teškim posljedicama na naš ekonomski razvoj. Drugi je, globalni problem sigurne snabdjevenosti svim vrstama energije i treći, izazovi novog proširenja Evropske unije na jugoistok Evrope, sa svim dilemama koje taj proces prati.

Bosna i Hercegovina je posljednjih nekoliko godina imala snažan ekonomski rast. Realan rast bruto domaćeg proizvoda, u periodu 2003-2008. godina, u prosjeku je iznosio 6% godišnje. Ostvareni ekonomski rast je rezultat sprovedenih reformi i povoljnog vanjskog okruženja. Sprovedene reforme su doprinijele poboljšanju poslovne klime što je dovelo do značajnog priliva stranog kapitala, uglavnom u obliku direktnih stranih investicija. Uspješno je sprovedena poreska reforma, uvođenjem PDV sistema, što je pomoglo ozdravljenju i konsolidiranju javnih finansija.

Globalna ekonomska kriza ostavlja snažne posljedice na ekonomiju Bosne i Hercegovine. Posljedice krize će dovesti do usporavanja ekonomskog rasta, gubljenja radnih mjesta i povećanja stope siromaštva. Relativno dobri rezultati rasta izvoza, koji su u prosjeku iznosili oko 20% u posljednje tri godine, zaustavljeni su u posljednjem kvartalu prošle godine i u ovoj godini. Pad izvoza je izazvan najvećim dijelom padom cijena i potražnje za ključnim izvoznim proizvodima, aluminijumom, čelikom, proizvodima drvne, hemijske i tekstilne industrije. Smanjena kreditna aktivnost komercijalnih banaka i smanjeni dotok direktnih stranih investicija umanjuje izglede za ostvarenje ekonomskog rasta.

Bosna i Hercegovina, u velikoj mjeri, zavisi od ino-doznaka, kao relativno pouzdanog izvora vanjskog finansiranja. Može se očekivati da će recesija u Evropskoj uniji i SAD-u, iz kojih dolazi najveći dio doznaka, umanjiti kapacitet dijaspore da vrše transfer sredstava u Bosnu i Hercegovinu.

Svjesni mogućih posljedica krize, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, vlade entiteta Republike Srpske i Federacije BiH i Centralna banka BiH, preduzeli su niz mjera koje su usmjerene ka očuvanju kontinuiteta makroekonomske stabilnosti i podržavanje održivog razvoja kao našeg srednjoročnog cilja.

Kao podrška očuvanju makroekonomske stabilnosti postignut je dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom da podrži naš ekonomski program putem stand-by aranžmana, u iznosu od 1,2 milijarde eura, za trogodišnji period 2009-2012. godina. Cilj programa je da očuva kontinuitet aranžmana valutnog odbora, osigura fiskalnu održivost i očuva stabilnost finansijskog sektora. Mjere fiskalne politike bit će usmjerene na smanjenje rashoda utvrđenih budžetima za 2009.godinu.

Male otvorene ekonomije, poput BiH, zahtijevaju što veće uključivanje u svjetsko tržište i pronalaženje vlastitih područja u kojima imaju konkurentske prednosti. Takvo jedno područje je elektroenergetski sektor. Naše su procjene, da se postojeća instalirana snaga od 4052 MW u hidro i termoelektranama, može povećati za više od tri puta, izgradnjom novih hidroelektrana, moderniziranjem postojećih i izgradnjom novih termoelektrana. To je naša velika razvojna šansa, čije realiziranje nam može osigurati dugoročno održivu visoku stopu rasta, kao i rasta izvoza. Mi smo jedina zemlja regiona koja izvozi električnu energiju. BiH pozdravlja konkretizaciju projekta „Južnog toka“ za dopremanje prirodnog gasa i drugih energenata iz Rusije na prostor jugoistočne i zapadne Evrope. U tome i naše zemlje vide svoju šansu za izgradnju potrebne gasne infrastrukture i osiguravanje sigurnog dopremanja prirodnog gasa za vlastite razvojne potrebe. Ovo je prilika da se još jednom zahvalim našem domaćinu, predsjedniku Tadiću, na pomoći koju su, on lično i Republika Srbija, pružili u snabdjevanju gasom BiH, prilikom posljednje gasne krize u Evropi.

Kao što je poznato, BiH je od samog početka dosljedno opredjeljena za regionalnu saradnju, kao jedini način rješavanja svih pitanja između susjednih i geografski bliskih zemalja, što je i potvrdila svojim odnosom u proteklom periodu. BiH nastoji uskladiti svoje djelovanje, na planu regionalne saradnje sa općim međunarodnim i prije svega, evropskim opredjeljenjima i široko prihvaćenim standardima.

Dokaz tome je i činjenica da se u Sarajevu, nalazi sjedište Vijeća za regionalnu saradnju, čiji rad BiH snažno podržava. Za proteklih godinu dana, koliko postoji, Vijeće je uradilo jako puno na regionalnoj saradnji zemalja, u čemu je poseban doprinos dala i BiH, kao zemlja domaćin ove regionalne inicijative.

U proteklim godinama u regionima centralne i jugoistočne Evrope pokrenuta su i riješena mnoga pitanja međusobne saradnje zemalja, od parlamentarne saradnje, političkog dijaloga na najvišem nivou, do otpočinjanja rješavanja i onih otvorenih pitanja, oko kojih se svi ne slažemo.

Mi ne krijemo da postoji još dosta otvorenih pitanja između naših zemalja, ali i spremnosti i volje da se ona, na opće zadovoljstvo, rješavaju u interesu svih zemalja učesnica. Samo tako moći ćemo odgovoriti izazovima koji stoje pred našim zemljama.

BiH je odlučno  opredjeljena za evropske i euroatlanske integracije. To je prilika koju mi u BiH nećemo propustiti, bez obzira na sve izazove, teškoće i neslaganja koja nas prate na tom putu.

BiH je prošle godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. U toku je ratificiranje SSP-a od strane zemalja članica EU. Očekujemo da će se taj proces završiti tokom 2010. godine.

Mi smo uvjereni da ove godine može doći do ispunjenja svih ciljeva i uslova, koja je pred nas postavilo Vijeće za implementiranje mira u BiH, nakon čega bi došlo do transformiranja Ureda visokog predstavnika u specijalno predstavništvo Evropske unije. Na taj način bio bi odstranjen svaki skepticizam, koji postoji na obje strane, kako u BiH, tako i kod predstavnika međunarodne zajednice, u pogledu naše konačne budućnosti. To bi bio jasan znak da BiH, kao suverena demokratska  država, bez  Ureda visokog predstavnika, ravnopravno konkurira drugim zemljama iz našeg regiona u procesu euroatlanskih integracija. Na taj način bi BiH stekla uslove za predaju aplikacije za kandidatski status i tako poboljšala svoje šanse prema punopravnom članstvu u EU.

Građani BiH se, s razlogom nadaju, da će odmah po ispunjavanju svih uslova iz «Mape puta», u drugoj polovini godine, doći do ukidanja viznog režima početkom naredne godine.

Proširenje Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana nema alternativu. Zato mi moramo zajedno još snažnije pokucati na evropska vrata ukoliko želimo ući unutra. Samo tako ona će se otvoriti i nama, zemljama posljednje neintegrirane regije u Evropi. U protivnom, propustili bi priliku koja nosi niz izazova, ali i šansi, da konačno iza sebe ostavimo prošlost i zajedno zakoračimo u novu evropsku budućnost.

Hvala vam.

Foto galerija