Posebno mi je zadovoljstvo govoriti ovdje, danas, na prezentaciji Prvoga polugodišnjeg izvještaja o Monitoringu procesa evropskih integracija BiH. Veoma je pohvalno da civilno društvo vrši monitoring rada institucija BiH u procesu stabilizacije i pridruživanja. Posebice ako su nalazi zasnovani na argumentima i ako je o tim nalazima moguće diskutovati na jednom ovakom skupu ljudi koji dolaze iz različitih segmenata društva.
Vaše ekselencije,
uvaženi zastupnici,
poštovani predstavnici institucija i civilnog društva u BiH,
dame i gospodo!
Posebno mi je zadovoljstvo govoriti ovdje, danas, na prezentaciji Prvoga polugodišnjeg izvještaja o Monitoringu procesa evropskih integracija BiH. Veoma je pohvalno da civilno društvo vrši monitoring rada institucija BiH u procesu stabilizacije i pridruživanja. Posebice ako su nalazi zasnovani na argumentima i ako je o tim nalazima moguće diskutovati na jednom ovakom skupu ljudi koji dolaze iz različitih segmenata društva.
Prošlo je više od godinu od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te otkako je Privremeni sporazum stupio na snagu. Bosna i Hercegovina se nakon tog velikog iskoraka suočila sama sa sobom i svojim kapacitetima da realizuje obaveze koje je preuzela. Međutim u EU se ne integriše samo vlast države, već cijelo društvo, i zbog toga je dobro što nevladin sektor želi da ima aktivnu i konstruktivnu ulogu.
Smatram da nema alternative evropskim integracijama BiH. BiH ne može ostati izvan tog procesa ako želi društveni i ekonomski razvoj i bolji standard za svoje građane. Da bi BiH postala članica EU, nebitno kad, mora usaglasiti svoje zakone, propise i praksu rada sa standardima koji važe u EU. Nosioci tog posla usaglašavanja propisa i standarda su ne samo institucije BiH, već i entiteta, kantona, Brčko Distrikta, pa sve do općinskog nivoa vlasti. Zbog toga je važno da nadležne institucije počnu raditi svoj posao, ispunjavati obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i kreirati evropsko okruženje u BiH.
Nažalost, postoji i niz prepreka. One su, prije svega, u ravni političkih odnosa u BiH, gdje među vladajućim političkim strankama ne postoji jedinstvena vizija o metodu, brzini i prioritetima aktivnosti koji bi u budućnosti BiH učinili kandidatom za članstvo i konačno državom članicom EU. Tu se radi uglavnom o problemu nadležnosti za provođenje reformi između entiteta i BiH. Predstavnici iz RS-a smatraju da sve postojeće nadležnosti trebaju ostati na nivou entiteta, iako je za mnoge od njih potreban jedinstven sistem provođenja, koji zahtijeva bolju komunikaciju i koordinaciju nadležnih institucija. Pored ovih, postoji i problem osposobljenosti naše administracije, kao i ustavnog okvira koji je izuzetno kompleksan i koji ne potiče na saradnju. A upravo su saradnja i provođenje principa supsidijarnosti i proporcionalnosti u uređeivanju jednog funkcionalnog sistema od izuzetnog značaja za sve one koji žele postati dio Evropske unije.
Zbog toga su ovoj zemlji potrebni mladi i obrazovani ljudi, koji će ostati u njoj i izgrađivati je boljom nego je sada. Zato je potrebno osigurati im radna mjesta. Zato su nam potrebne, kako strane investicije, tako i sredstva iz fondova EU. S tom svrhom, BiH mora početi ulagati u nauku, istraživanje, razvoj novih tehnologija. BiH mora učiniti više na izbalansiranom ekonomskom razvoju zapostavljenih regija. U današnje vrijeme ekonomske krize, to ne možemo sami. Što prije počnemo da uspostavljamo sistem u našem društvu i usvajamo standarde EU, to ćemo bliži biti članstvu u EU. Ne smijemo shvatati proces evropskih integracija kao nešto što radimo zbog stranaca, nego kao nešto što radimo zbog sebe i budućnosti svoje djece.
Ono što je posebno važno je da građani BiH ne smiju trpjeti posljedice zbog neaktivnosti administracije i političkih nesuglasica, koje rezultiraju nepravovremenim usvajanjem zakona. Zbog toga sam više puta urgirao nadležnim institucijama da ubrzaju proces usvajanja neophodnih zakona i formiranja institucija kako bi BiH ispunila uslove za liberalizaciju viznog režima od EU. Smatram da našim građanima treba biti omogućeno da slobodno putuju u zemlje EU i osjećaju se slobodnim građanima BiH i Evrope. Bez slobodnih građana nema ni slobodnog ni dinamičnog civilnog društva, koje može biti dovoljno uticajan partner institucijama vlasti.
Na kraju, želim zahvaliti Vanjskopolitičkoj inicijativi BiH i SIDI, koji su omogućili da o ovome razgovaramo, promovišemo evropske vrijednosti i otvoreno razgovaramo o problemima koje imamo na tom zajedničkom putu. Vjerujem da će to dovesti do boljeg međusobnog razumijevanja svih aktera u procesu evropskih integracija. Kako domaćih, tako i stranih.
Foto galerija