Obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića:

Poštovana gospođo predsjednice, uvažena delegacijo, predstavnici medija, od srca vas pozdravljam.

Izuzetna mi je čast da danas možemo biti u prilici razgovarati sa predsjednicom Republike Hrvatske i njenom delegacijom o mnoštvu pitanja koja mogu unaprijediti odnose Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Ja bih vrlo jasno kazao - i unaprijediti odnose u samoj Bosni i Hercegovini. S obzirom da se mi već izraženo nalazimo u jednoj predizbornoj kampanji, današnje razgovore smo iskoristili da naglasimo značaj i vašu ulogu u proteklom vremenu, kako bi BiH zadržala svoj primarni vanjskopolitički prioritet, a to su evroatlantske integracije. Zahvaljujemo za sve ono što ste do sada uradili. Koliko god da mi još kasnimo oko nekih detalja unutar BiH, primarno mislim na Upitnik koji ćemo ovih dana privesti kraju, vjerujem da BiH zaslužuje i dalju pažnju vas i vaše administracije, te vaš utjecaj unutar Evropske unije, gdje nam možete pomoći da naš kandidatski status ne bude neka daleka budućnost, nego realnost ove kalendarske godine. Mislim da smo za to stvorili sve preduslove, a to bi uveliko olakšalo odnose u čitavom području oko Bosne, istočno od Bosne i Hercegovine.

Kada je u pitanju MAP, također ću vas zamoliti da upravo  tamo gdje vi to možete, učinite najviše sa vašim kolegama i prijateljima unutar članica NATO saveza. Talinski uslov jeste jedna oštra barijera kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, ali mislim da BiH zaslužuje pažnju da na neki način aktiviramo MAP. Mislim da je opet pravo vrijeme ova godina, jer bojim se da bismo mogli, sa bilo kakvim zaostatkom, jednostavno otežati dalju komunikaciju nas u BiH, kada je u pitanju Sjevernoatlantski savez.

Ja sam uvjeren da je sve što ste do sada radili bilo u interesu jačanja odnosa Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ono što sam zamolio kroz ove naše prethodne razgovore naglasit ću i ovdje, mislim da dalje trebamo raditi na jačanju naših privrednih odnosa. Danas smo prvi vanjskotrgovinski partner, ali tu postoji jako puno prostora za stvaranje preduslova izgradnje dalje prometne, energetske i svih drugih oblika infrastruktura, koje mogu učiniti da mladi ljudi u BiH prepoznaju mogućnost da BiH bude jedna izražena oblast za investiranje. Tako da budućnost svoje porodice kreiraju u BiH, ne odlaskom u Republiku Hrvatsku ili širom svijeta. S te strane, raduje me da smo danas imali otvorene razgovore, što smo mogli dotaknuti i sva ona otvorena pitanja. Mislim da ni jedno od njih nije toliko teško da ga ne možemo u jednom laganom razgovoru riješiti. Duboko vjerujem da će naš put u BiH i, još jednom, godina izbora, biti vrlo jasno određen ka reformskim aktivnostima u BiH. Za medije, a i za vas, mi ćemo, uvjeren sam, u narednih nekoliko dana riješiti pitanje budžeta za ovu fiskalnu i kalendarsku godinu na svim nivoima vlasti gdje to nije doneseno, kako bismo time postavili jednu vrlo jasnu poruku – da se, koliko god da imamo problema oko parlamentarnih većina na nivou entiteta Federacija BiH i u samoj BiH, možemo s time nositi. Stvorena je jedna loša klima i neko je želi ograditi i kada ste vi lično u pitanju i kada je u pitanju komunikacija između nas. Ja mislim da za nju apsolutno nema mjesta. Motiviram vas da i dalje, kao i do sada, kao pravi prijatelj BiH, pomognete da mi unutrašnje odnose uredimo sami, da imamo uvijek partnera u Republici Hrvatskoj i kao supotpisnika Daytonskog mirovnog sporazuma, kako bismo nastavili voditi našu vanjsku politiku, onako kako smo zajednički radili u proteklom vremenu. S obzirom da smo malo kasnili s dolaskom ovdje, zbog intenziteta razgovora, ja ću svoj uvodni dio malo skratiti. Hvala vam.

Obraćanje predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović:

Prije svega, gospodine predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragane Čoviću, hvala lijepo na srdačnom dočeku. Isto tako zahvaljujem i drugoj dvojici članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gospodinu Bakiru Izetbegoviću i gospodinu Mladenu Ivaniću na srdačnom dočeku danas i na otvorenim razgovorima koje smo vodili. Protokol državnih  posjeta uvijek je takav da je vrijeme ograničeno. Međutim, ima puno toga o čemu smo razgovarali, o čemu bismo mogli nastaviti razgovarati. Svakako ćemo nastaviti razgovarati tokom službene večere večeras. Moram reči da me doista veseli biti danas u Sarajevu, ovdje sa vama i pružiti podršku kao prijatelj Bosne i Hercegovine, kao predsjednica Republike Hrvatske, koja je prijatelj Bosne i Hercegovine, koja je jedna od najbližih susjednih država i koja vam želi ništa drugo nego samo dobro u vašem unutrašnjem razvoju i u vašem napretku prema članstvu u Evropskoj uniji i punoj aktivaciji MAP-a i drugim ciljevima koje ste si zacrtali kao država.

Današnji razgovori bili su vrlo otvoreni i ja držim da je to put prema naprijed. Razgovaramo o svim pitanjima koja eventualno opterećuju odnose, ali isto tako, o velikoj pozitivnoj dimenziji odnosa i drago mi je da smo se dogovorili, gospodine predsjedavajući, zajedno s ostalima članovima Predsjedništva, da ćemo intenzivirati našu komunikaciju, da ćemo se češće čuti, češće susretati i da ćemo u okvirima takozvane tihe diplomatije prionuti na rješavanje otvorenih pitanja koja bespotrebno opterećuju naše odnose.

Ja bih, prije svega, istaknula ogromni potencijal koji Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju u međunarodnim odnosima i u našim bilateralnim odnosima.

Danas smo se dotaknuli privrede, nadam se da ćemo o tome više danas i više razgovarati, jer sam interes hrvatskih poduzeća  i hrvatskih ulagača dokazuje koliko je Hrvatskoj važna Bosna i Hercegovina i koliko Hrvatska drži do Bosne i Hercegovine i drži do toga da se ide u daljnju stabilizaciju i u daljnje reforme koje će omogućiti snažan, čvrst put bez ikakvih stranputica, bez ikakvih zastoja na putu prema članstvu u Evropskoj uniji.

Hrvatski su privrednici i Hrvatska uložili gotovo milijardu eura u bosanskohercegovačku privredu. Bosna i Hercegovina jedna je od država u koje Hrvatska najviše ulaže. Na drugom je mjestu po našim ulaganjima, a naša trgovinska razmjena prošle godine je iznosila oko 1,6 milijardi eura. Gotovo 500 hiljada, dakle gotovo pola miliona ljudi iz Bosne i Hercegovine  posjetili su Hrvatsku kao turisti i nadamo se da će se taj trend nastaviti.

Oko dvjesto hrvatskih poduzeća djeluje ovdje, oko stotinjak bosanskohercegovačkih poduzeća djeluje u Hrvatskoj, a naravno, postoje i brojna područja daljnje saradnje i područja za ulaganja u prostoru energetike, prometa, telekomunikacija, graditeljstva, industrije, tračničkih vozila, prehrambene industrije, farmaceutske, metaloprerađivačke, elektroničke, drvoprerađivačke,  itd.

Ali, prije svega, tu je međusobna orijentiranost između naše dvije države koje dijele 1001 kilometar dugačku granicu i činjenica, kao što sam rekla i prošlog puta, kad sam bila u Sarajevu prije dvije godine, da Hrvatska doslovno grli Bosnu i Hercegovinu geografski, a nadam se i u svakom drugom smislu.

Kako se, na žalost, posljednjih nedjelja i posljednih mjeseci u medijima i u jednoj i u drugoj državi stvarala negativna klima, ne samo oko ove posjete, već općenito oko odnosa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i naših namjera u Bosni i Hercegovini, htjela bih ovdje poslati nekoliko važnih i ključnih poruka.

Ja ću u svom obraćanju biti malo duža nego vi gospodine predsjedavajući, jer zaista držim da u ovom direktnom razgovoru i dijalogu, ne samo s članovima Predsjedništva i s drugim zvaničnicima s kojima ću se danas susresti, već s bosanskohercegovačkom javnošću, sa sva tri naroda, sa svima građanima, državljanima Bosne i Hercegovine, pošaljem jasne i nedvosmislene poruke. Jer, na žalost, posljednjih se nedjelja i mjeseci puno toga izvlačilo van kontesta i interpretiralo ili neke elemente kojih se ja nisam dotakla, stavljalo meni na dušu ili Republici Hrvatskoj.

Dijalog je uvijek najbolji put prema naprijed, pogotovo ukoliko postoje bilo kakve nedoumice, ukoliko postoje bilo kakva pitanja.

Pa eto, kao predsjednica Republike Hrvatske želim reći da jest moja prva dužnost štititi državne interese Republike Hrvatske i nacionalne interese hrvatskoga naroda. No isto tako, imam dužnost graditi mir i odnose saradnje i prijateljstva sa svim državama, prije svega sa susjednim državama, a nema zemlje s kojom je potrebnije izgrađivati takve odnose od Bosne i Hercegovine.

Republika Hrvatska je činjenicom, koju sam već spomenula, da dijelimo hiljadu i jedan kilometar dugu granicu s Bosnom i Hercegovinom, svojim ustavom, ali i kao država potpisnica Washingtonskog i garant provedbe Daytonskog ugovora, obavezana posebno pratiti procese u Bosni i Hercegovini i prijateljski iznositi moguće izazove koje uočava. To se nikako ne može tumačiti miješanjem u unutrašnje stvari, odnosno unutrašnja pitanja naše susjedne i prijateljske države, jer Republika Hrvatska pri tome polazi od i zagovara temeljna načela na kojima je uspostavljena Bosna i Hercegovina, a ne pojedinačna partikularna rješenja.

Upravo je na čelnicima Bosne i Hercegovine preuzeti odgovornost za osiguranje njezine bolje budućnosti, koju je odlučila ostvariti po transformacijskom modelu članstva u Evropskoj uniji. U tome Bosna i Hercegovina jest posebna zbog svog temelja na jednakopravnosti njenih konstitutivnih naroda i osiguravanja ravnopravnosti svih njenih građana, posebino  pripadnika različitih manjina.

Moram reći da je mnogima u svijetu to teško razumjeti ili to ne žele, pribjegavajući pojednostavljivanju. A neki pak, na žalost, namjerno žele zamagliti takvo utemeljenje Bosne i Hercegovine i težište stavljaju na jedan od ta dva elementa.

Podnošenjem zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji i njegovim prihvatanjem od strane Evropske unije, dakle čekamo odgovore na Upitnik i u tom procesu Hrvatska će, kad se zaprime ti odgovori na Upitnik, doista učiniti sve kako bi Evropska komisija što je moguće prije odgovorila i kako bi Bosna i Hercegovina što je moguće prije stekla status kandidata.

Dakle, prihvatanjem tog procesa Bosna i Hercegovina prihvatila je i ujedno monitoring nad ostvarivanjem obaveza, koji to sa sobom povlači.

Taj je put Republika Hrvatska prošla i mi jako dobro znamo koliko je zahtjevan, znamo koliko je težak, znamo koliko se često on može doimati i nepravednim. I zato, vjerujući u iskrenost opredjeljenja državnih tijela Bosne i Hercegovine, svih članova Predsjedništva, ali i svih političkih struktura i građana za članstvo u Evropskoj uniji, želimo Bosni i Hercegovini kao susjednoj državi triju konstitutivnih naroda i domovini hrvatskoga naroda pružiti svu moguću pomoć da taj put prijeđe što je moguće prije, što je moguće efikasnije.

Možda nema drugih država u svijetu koje su upućenije jedna na drugu kao što su to Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Historijski, privredno, prometno, kulturno, dakle naše dvije države doista, rekla bih, i dišu zajedno.

Osim toga, naravno, ono što je nama u Hrvatskoj posebno bitno jeste da je Bosna i Hercegovina i domovina i hrvatskog naroda.

Moja briga o njegovoj dobrobiti na koju sam obavezana i svojom dužnošću, ali i svojim dubokim osjećajima, te naravno, i slovom Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, dio je želje za dobrobiti svih naroda i svih građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu vjeru i naciju.

Bojim se da se u Bosni i Hercegovini, kad sagledavamo situaciju i kad gledamo prema rješenju nekih unutrašnjih pitanja koja opterećuju državu, to često promatra, ono što bi Amerikanci rekli „zero sum game“, dakle kao igra nultoga zbira, da se često promatra da je dobitak za jedan narod automatski gubitak za neki drugi narod. Međutim, to ne mora i ne smije apsolutno tako biti.

To što se mi zalažemo za prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, za konstitutivnost hrvatskog  naroda ne znači da ni na koji način omalovažavamo ili želimo da ta prava idu na uštrb ostalih naroda i naravno, svih manjina i građana Bosne i Hercegovine.

Hrvati u Bosni i Hercegovini jesu njen konstitutivni narod koji konzumiranjem svojih suverenih prava ne želi ništa drugo nego mir i ravnopravnost s Bošnjacima i Srbima.

Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu bili i nikada neće biti nacionalna manjina i nisu ničim zaslužili da ih itko takvim smatra niti će to dopustiti. Hrvati su u Bosni i Hercegovini stoljećima živjeli, žive i živjet će, a Hrvatska će uvijek biti s njima, kao i sa svima vama ostalima u Bosni i Hercegovini.

Povezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, podrška njihovom povratku i ostanku, te očuvanju njihove jednakopravnosti strateški je interes Republike Hrvatske.

Svojom podrškom ravnopravnosti Hrvata u BiH ujedno izražavam punu podršku napretku BiH na svakom planu njenog  razvoja za bolji život svih vaših građana. U ovom trenutku je ključno osigurati da nakon jesenskih izbora BiH osigura puno djelovanje svojih institucija i ne završi u njihovoj paralizi i nefunkcionalnosti poput stanja u gradu Mostaru kakvo imamo danas.

Dogovor oko reforme izbornog zakonodavstva koja bi trebala osigurati provedbu odluke Ustavnoga suda BiH, a znamo da je jedan od temelja pravne države i poštivanje pravne države upravo provedba odluka Ustavnoga suda i drugih pravosudnih tijela, presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić - Finci u skladu s poštivanjem   ravnopravnosti i konstitutivnosti svih triju naroda, a slijedom temeljnih načela dejtonskih i washinghtonskih sporazuma, trenutno je ključan izazov.

To je mišljenje koje nema samo Hrvatska. To je stav većeg dijela međunarodne zajednice kojoj je stalo do ove države, kojoj je stalo do BiH. Ja ne želim da vam zakonodavstvo pišu međunarodne institucije ili međunarodna zajednica, želim da to učinite sami i u tome je sva bit mojega međunarodnoga angažmana u okviru Evropske unije, u okviru NATO-a i okviru trećih država. Tu su, naravno, potrebne politička hrabrost i mudrost i nadam se da će je politički činioci u BiH iznaći na dobrobit svojih naroda i svih državljana.

Želim da BiH ostvari sve svoje razvojne potencijale i u tome sam kao predsjednica vaše najbliže države i članice EU spremna pružiti svu ličnu i državnu daljnju podršku.

BiH nije imala, nema i neće imati većeg zagovornika svog evropskog puta od RH,  a i što se odnosi i na saradnju sa Sjeveroatlantskim savezom, odnosno akcioni plan za članstvo oko kojeg postoji saglasnost. Hrvatska spada među nekoliko država koje doista zagovara argument da treba priznati, tzv. kriterij vjerodostojnog, odnosno kredibilnog napora i tu zajedno s vašim drugim prijateljima radimo u okviru NATO saveza kako bismo za to pridobili i ostale saveznice.

Sigurna sam da dijelimo uvjerenje kako je za ostvarivanje tog cilja saradnja u svim područjima između naše dviju države od najveće važnosti. Stabilnost i dinamična razvojna perspektiva BiH isto su  tako važne i za RH i za cijelu jugoistočnu Evropu. U tom kontekstu perspektiva članstva BiH u EU od prvorazredne je političke, privredne, kulturne i sigurnosne važnosti. Ostvarivanje pune ravnopravnosti Hrvata u BiH neizostavan je dio toga procesa.

Uvjerena sam da je upravo hrvatski narod u BiH jedan od najsnažnijih motora procesa evropskih integracija te da je to zalog daljnjeg razvoja međudržavnih odnosa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i zajedničkog napretka, a ja se nadam i vjerujem da će oni od danas krenuti uzlaznim putem.

Hvala vam lijepa.